Gorivo u Bosni i Hercegovini kontinuirano poskupljuje, dok građani sve veći dio kućnog budžeta izdvajaju za odlazak na posao i svakodnevne obaveze. Entitetske mjere nisu zaustavile rast cijena, a mogućnost dodatnog rasterećenja kroz akcize i dalje čeka završetak parlamentarne procedure.
Dok političke stranke u izbornoj kampanji traže povjerenje građana za naredne četiri godine, troškovi života nastavljaju rasti. Građani na gorivo mjesečno izdvajaju stotine konvertibilnih maraka, dok im kupovna moć slabi.
Pun rezervoar za mnoge nedostižan
Punjenje rezervoara sve je veći izdatak za vozače. Mnogi kažu da više ne znaju na čemu mogu uštedjeti kako bi pokrili trošak goriva kojeg se teško mogu odreći.
Građani navode da mjesečno na gorivo troše između 200 i 300 KM, a pojedini ističu da su cijene postale previsoke. Koliko će građani platiti zavisi i od mjesta na kojem toče gorivo. U Tuzli je cijena dizela oko 3,55 KM, dok se u Foči i Laktašima približava iznosu od četiri marke po litru.
Građani zaokupljeni preživljavanjem, političari kampanjom
Dok građani podmiruju sve veće račune, vlast, prema ocjenama ekonomista, nije povukla dovoljno konkretnih poteza. Dio tereta poskupljenja, smatra ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović, država bi trebala preuzeti na sebe.
„Nažalost, reakcija na državnom nivou je izostala. Nama je bilo potrebno da se država odrekne dijela akciza, po cijenu da se smanje njihove plaće. Ali bojim se da donosioci odluka, ne samo da se ne bave aktivnim ekonomskim politikama koje bi nam osigurale da barem dio novca od zaduživanja države usmjerimo u vrlo hitne mjere, uključujući možda i dio povrata novca od akciza…“
Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povratu 10 feninga po litru, koja je na snazi do 15. listopada, dok je Vlada Federacije BiH ograničila marže.
Međutim, nijedna od tih mjera nije zaustavila rast cijena goriva. Stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti.
Izvjesna i nova poskupljenja?
Na kretanje cijena goriva utiču i međunarodna dešavanja. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić kaže da rast cijene nafte povlači i rast cijena drugih proizvoda i usluga.
„Cijena nafte povlači rast cijene svega, a taj Bliski istok je povukao cijene svega. Ono što su Huti nedavno uradili u Saudijskoj Arabiji, to je ustvari bio glavni naftovod za Europu i zbog toga danas imamo povećane cijene nafte, koje će uticati na rast svega.“
Ista količina goriva, veći račun
Pedeset litara dizela, po prosječnoj cijeni u Federaciji BiH, košta 187 KM. To je 15,5 KM više nego početkom mjeseca.
Za građane to znači veći izdatak za istu količinu goriva i isti put do posla.
Ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović upozorava da građani zbog rasta troškova počinju smanjivati potrošnju.
„Građani se prvo odriču stvari, ili konzumiraju manje, ili se odriču usluga koje im ne trebaju, proizvoda koji im ne trebaju, a to znači da je nečiji posao i, samim tim, usporavanjem ekonomije, imate sve manje i manje prostora da djelujete na tržištu da biste spašavali radna mjesta, ekonomski rast i zadržali uopće standard koji imate.“
Građani nemaju mogućnost da svoje račune odgode do nakon izbora. Dok traje izborna kampanja, rast cijena goriva već direktno utiče na njihove kućne budžete i svakodnevne troškove, piše BHRT.
