Poslodavci u Republici Srpskoj sve teže pronalaze određene profile radnika, među kojima su prosvjetni radnici, profesori matematike i fizike, liječnici, medicinske sestre, ali i stolari, bravari, konobari i pomoćni kuhari, pišu Nezavisne.
Naime, u Republici Srpskoj krajem kolovoza bilo je ukupno 47.811 osoba registriranih kao nezaposleni, što je za 3.323 osobe ili 6,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je bilo registrirano 51.134 nezaposlenih osoba.
Od ukupnog broja evidentiranih, 15.933 osobe imaju srednju stručnu spremu, dok je 15.429 kvalificiranih (KV) radnika. S višom stručnom spremom (VSS) je 5.593 osobe.
“Prosječna duljina čekanja na zaposlenje ovisi o stupnju i vrsti obrazovanja, stanju na tržištu rada, radnom iskustvu i vještinama, dobnoj strukturi, regionalnim razlikama, kao i mobilnosti i uključenosti osoba u aktivne mjere zapošljavanja”, navodi Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.
Među nezaposlenim osobama s trećim stupnjem obrazovanja na birou, najzastupljeniji su prodavači, bravari, automehaničari, kuhari i metalostrugari.
Na četvrtoj razini najviše je ekonomskih tehničara, srednjoškolaca, dok je među visokoobrazovanim nezaposlenima najbrojnije ekonomista, pravnika i učitelja razredne nastave.
„Unutar visokog strukovnog obrazovanja (VSK) poslodavci izražavaju potrebu za zapošljavanjem učitelja razredne nastave, pri čemu treba imati na umu da se često traže privremene zamjene, što dovodi do veće potražnje za diplomiranim ekonomistima, učiteljima u predškolskim ustanovama, diplomiranim pravnim fakultetima, profesorima matematike i fizike, liječnicima, kao i profesorima srpske i engleske jezika, te kemije i drugih srodnih struka“, rekli su iz Zavoda.
Dodaju da su ekonomisti i pravnici istovremeno među najbrojnijim zanimanjima na evidenciji nezaposlenih i među najtraženijim profilima među poslodavcima, što ukazuje na kontinuirano kretanje i cirkulaciju kadrova u tim strukama.
„Istraživanje tržišta rada pokazalo je izražen nedostatak radne snage u određenim strukama. U području obrazovanja nedostaje odgajatelja, profesora matematike i fizike te učitelja razredne nastave. U zdravstvu i socijalnoj zaštiti nedostaje liječnika, liječnika specijalista i medicinskih sestara/tehničara“, kažu iz Zavoda.
Objašnjavaju da u prerađivačkoj industriji i obrtništvu nedostaje stolara, tesara i bravara, dok su u uslužnom sektoru, posebno u ugostiteljstvu, najpotrebniji pomoćni kuhari, konobari i pomoćni radnici.
„Dodatni izazov je činjenica da su ljudi u tim strukama uglavnom starije životne dobi, što dodatno otežava osiguravanje potrebnog kadra u nadolazećem razdoblju. Poslodavci često traže određeni stupanj obrazovanja i radnog iskustva, dok se značajan broj potreba odnosi na nekvalificiranu radnu snagu, bez jasno definiranih kompetencija i vještina“, ističu iz Zavoda.
Ističu da to potvrđuje primjer građevinskih radnika, koji su bili među najtraženijim zanimanjima, ali je popunjeno samo 19 posto prijavljenih radnih mjesta, ponajviše zbog teških uvjeta rada i nedovoljnog interesa nezaposlenih za ta radna mjesta.
