Povodom Svjetskog dana praćenja kvalitete voda, 18. rujna, JP Park prirode Hutovo blato organizirao je obilazak mjernih postaja postavljenih u sklopu prekograničnog projekta MoWaCLIM. Sonde u Parku i dolini Neretve u stvarnom vremenu prate kvalitetu vode i prodor mora, koji sve više ugrožavaju močvaru i poljoprivredu ovoga kraja.
Klimatske promjene, dugotrajne suše i sve dublji prodor morske vode u dolinu Neretve i Hutovo blato veliki su izazov za poljoprivredu ovoga kraja. Kako bi se poljoprivrednici zaštitili od gubitaka, u sklopu projekta MoWaCLIM postavljene su sonde koje, uz salinitet, mjere temperaturu vode, električnu vodljivost, pH, otopljeni kisik, nitrate, okside. Partneri projekta, zajedno sa zainteresiranim dionicima i predstavnicima medija, obišli su dvije mjerne postaje: površinsku sondu na Ustavi, koju je postavio JP Park prirode Hutovo blato, i podzemnu na području Višića, koju je postavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica istaknuo je da su ovoga proljeća postavljene tri hidrološke stanice na vodnim tijelima Aluvij Čapljina i Aluvij Hutovo blato; dvije podzemne i jedna površinska. Prema preliminarnim rezultatima, u Aluviju Hutovo blato zaslanjenja zasad nema, dok je u Aluviju Čapljina prisutno, ali nije zabrinjavajuće.
„Poljoprivrednici su nam se javljali da im pri navodnjavanju žuti lišće. Nismo čekali, nego smo u suradnji s Hrvatskom počeli tražiti rješenja. Napravili smo platformu Hydro Agro Cloud preko koje ćemo poljoprivrednicima svakih 15 minuta davati informaciju o postotku saliniteta i tako im pomoći da odaberu pravo vrijeme za navodnjavanje. Prodor mora ne možemo spriječiti, ali radimo na otpornosti i moramo tražiti alternative, nove sorte i nove kulture“, rekao je Jurica.
Ravnateljica Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić naglasila je da je Park kroz projekt nabavio i postavio dvije površinske sonde za mjerenje kvalitete vode, na rijeci Krupi i na Ustavi. „Hutovo blato u potpunosti ovisi o vodi. Suočavamo se s niskim vodostajima i nedostatkom vode, što se osjeti i u povećanom salinitetu, a to utječe i na biološku raznolikost i na poljoprivredu. Vjerujemo da će ovi kontinuirani podaci u budućnosti poslužiti i institucijama koje upravljaju vodama kao baza za dugoročno upravljanje“, rekla je Rozić.
Iva Aljinović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu objasnila je da je Fakultet partnerima iz Bosne i Hercegovine pomogao geofizičkim istraživanjima te odabirom lokacija novih bušotina i opreme, a na području Neretve već godinama prati podzemne i površinske vode.
„Objavili smo dva znanstvena rada o procjeni protoka na profilu Metković Most. Vidimo da je u sušnom razdoblju količina slatke vode 40 do 60 posto manja od one u službenim podacima. Kada protok padne ispod 250 kubika u sekundi, slani klin je prisutan na tom profilu i kroz samo korito zaslanjuje dolinu Neretve“, pojasnila je Aljinović.
Tvrtko Jelačić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu upozorio je da visoke temperature i ožegotine već sada desetkuju urod mandarina. Mjerenja su pokazala da temperatura unutar krošnje doseže 42 °C i više, a plodovi zahvaćeni ožegotinama gube tržišnu vrijednost.
„Po završetku projekta predložit ćemo da se na zapuštenim površinama sa starim nasadima mandarina razmisli o kulturama prilagođenijima novim klimatskim uvjetima, poput avokada ili zlatnog kivija. No i one traže puno vode, pa je ključno odrediti gdje je, s obzirom na suše i prodor slane vode, sadnja uopće moguća“, kazao je Jelačić.
Cilj projekta MoWaCLIM je uspostaviti jedinstvena, višerazinska rješenja za prilagodbu poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama. Projekt MoWaCLIM zajednički provode Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu iz Hrvatske te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a i JP „Park prirode Hutovo blato“ d.o.o. Čapljina iz Bosne i Hercegovine. Ukupna vrijednost projekta je 1.514.937,44 eura, a financira se sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Projekt završava 31. kolovoza 2027.
