Praksa uzimanja “masnih” otpremnina, a zatim njihovog vraćanja na “državne jasle”, zabilježena je u najmanje dva slučaja u institucijama na razini BiH u 2025. godini, za što analitičari navode da u našoj zemlji bavljenje politikom i moralom odavno nije povezano.
Tako je Salku Bebi, šefu kabineta Zukana Heleza, ministra obrane BiH, isplaćeno gotovo 24.000 KM na temelju otpremnine za mirovinu, nakon čega je ponovno imenovan na tu dužnost.
„Na temelju odluke o otpremnini zbog odlaska u mirovinu, šefu kabineta ministra isplaćena je otpremnina u iznosu od 23.935 KM u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BIH. S obzirom na to da se pozicije u kabinetima ministara i zamjenika ministara popunjavaju imenovanjem, ministrovom odlukom imenovan je šef kabineta ministara, čime mu je reaktiviran radnopravni status“, istaknuto je u Izvješću o financijskoj reviziji Ministarstva obrane BIH za 2025. godinu.
Kako je naglašeno, nedvojbeno je da je otpremnina isplaćena u skladu s važećim odredbama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BIH.
“Međutim, uzimajući u obzir svrhu i cilj isplate otpremnine zbog odlaska u mirovinu, smatramo da je ovakvo ponašanje kontradiktorno. U situaciji kada je izvjesno da će osoba kojoj je isplaćena otpremnina biti ponovno zaposlena u Ministarstvu, gubi se svrha i namjena same isplate otpremnine”, naglašava se u izvješću.
Revizori navode da, prema odredbama Zakona o radu u institucijama BiH, radni odnos prestaje kada zaposlenik navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja ili 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života – danom donošenja odluke.
Prema revizorima, šef kabineta ministra navršio je 2025. godine 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, što mu je, u skladu sa Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, dalo osnovu za prestanak radnog odnosa. Upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, dodaju revizori, dostavio je Informaciju o provedbi inspekcijskog nadzora u konkretnom slučaju.
„U informaciji se navodi da je predstojnik Kabineta ministara stekao uvjete za mirovinu na temelju godina života, uz napomenu da Zakon o državnoj službi u institucijama BiH propisuje da se opći uvjeti ne odnose na savjetnike članova Parlamentarne skupštine, članova Predsjedništva, predsjedatelja Vijeća ministara BiH, ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera Središnje banke (da osoba nije navršila zakonski propisanu dob za mirovinu, odnosno da nije ostvarila pravo na osobnu mirovinu ni po kojoj osnovi)“, ističu revizori.
Ovaj predložak zabilježen je i u Izvješću o financijskoj reviziji Glavnog tajništva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
“Tijekom 2025. godine imenovana su dva savjetnika predsjedavajućeg Vijeća ministara (Borjana Krišto), od kojih je jedan razriješen dužnosti i ponovno imenovan u istom mjesecu na istu poziciju. Navedenoj osobi isplaćena je otpremnina po osnovi odlaska u mirovinu u iznosu od 19.440 KM”, navodi se u Izvješću o financijskoj reviziji Glavnog tajništva Vijeća ministara BiH za 2025. godinu.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da bavljenje politikom i moralom u ovim područjima već dugo nisu povezani.
“Nekako je licemjerno ‘skrivati i pozivati se’ na zakone, psovati u vladavinu prava i u siromašnoj zemlji, poput naše, ‘osiromašivati’ proračun siromašnih poreznih obveznika”, kaže Topić.
Postalo je, dodaje, pravilo uzeti visoku otpremninu, prespavati i vratiti se na posao čistog lica, jer – sve je legalno.
„Ovdje dobivamo nekoliko poruka: u društvu postoji sloj privilegiranih, koji su ‘nezamjenjivi’, dok mladi ljudi, kojima se kunu, moraju napustiti zemlju kako bi osigurali svoju egzistenciju. Nova normalnost je potpuno suprotna moralnim načelima, a problem je što se nitko više ne gadi zbog toga, pogotovo ne oni koji navodno zagovaraju socijaldemokratske vrijednosti“, rekla je Topić za Nezavisne novine.
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da je ova praksa vrlo česta i očito se koristi za nagrađivanje politički podobnih visokopozicioniranih dužnosnika.
“Nije sasvim legalno, a takvo ponašanje, koje nanosi izravnu štetu instituciji, svakako bi se moglo dovesti u pitanje u sudskom postupku. Međutim, budući da ne poštujemo ni izričite zakonske zabrane, ovakvo ponašanje nije iznenađujuće kada ne postoji izričita zabrana za neprimjereno ponašanje. Ovo je samo dokaz koliko su se ljudi koji obnašaju visoke pozicije razlikovali od običnih radnika čije su plaće neizvjesne, a o otpremninama da ne govorimo”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.
