Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim padom.
U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, što odgovara broju stanovnika grada poput Trebinja. Istovremeno, škole ostaju bez učenika, broj učenika prve godine se smanjuje, a troškovi života sve teže mladima donose odluku o braku i roditeljstvu.
Posljedice su već vidljive u obrazovnom sustavu. U Bosni i Hercegovini ima gotovo 7.800 učenika manje, dok je 45 škola zatvoreno. U nekim područjima škole rade s vrlo malim brojem učenika, a nastava je organizirana u kombiniranim razredima.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrlo 35.801 osoba. Samo u veljači ove godine u svih deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine zabilježen je negativan prirodni prirast, rođeno je 1168 beba, a umrlo je 1633 osobe.
Troškovi života jedan su od razloga zašto mladi odgađaju roditeljstvo. Mladi otac Neven govori o visokim cijenama stanova i troškovima odgoja djeteta, zbog čega odluka o još jednom djetetu više nije samo stvar želje, već i mogućnosti da obitelj održi prihvatljivu kvalitetu života. Istovremeno, kaže, djeca su smisao života i želio bi imati još djece, ali ekonomska stvarnost postavlja pitanje koliko je to moguće.
Sociologinja Smiljana Vovna upozorava da mladi žele sigurnost, poštovanje i uvažavanje svog znanja, dok takvo okruženje, prema njezinoj procjeni, nedostaje u Bosni i Hercegovini. Problem dodatno produbljuje činjenica da zemlja još nema jasnu populacijsku politiku. Odgovornosti su podijeljene između entiteta i županija, dok stručnjaci upozoravaju da se demografska politika ne može svesti na jednokratnu financijsku pomoć.
Zaustavljanje odlaska mladih i stvaranje uvjeta za zapošljavanje, sigurniji život i formiranje obitelji stoga se nameću kao ključni izazovi. Kao što pokazuje doprinos BHRT-a, Bosna i Hercegovina je već u tri godine prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika.
