Ekstremne vrućine, dugotrajne suše i sve niži vodostaji europskih rijeka više nisu samo ekološki problem. Energetski sustavi pojedinih europskih zemalja već osjećaju posljedice, a energetski stručnjak Edhem Bičakčić upozorava da ni Bosna i Hercegovina ne može ostati po strani.
Rekordno nizak vodostaj Dunava već je ozbiljno utjecao na proizvodnju električne energije u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Paks, koja se za hlađenje oslanja na vodu iz Dunava, morala je smanjiti proizvodnju zbog povijesno niskih vodostaja.
Govoreći za N1, Bičakčić je rekao da klimatske promjene donose sve intenzivnije poremećaje – od dugotrajnih sušnih razdoblja i požara do ekstremnih oborina i poplava.
-I u Europi se to već osjeća vrlo drastično, a Bosna i Hercegovina je nešto manje ugroženo područje, ali i to se približava – rekao je.
Problem Bosne i Hercegovine vidi i u strukturi proizvodnje električne energije, koja se tradicionalno uvelike oslanja na termoelektrane.
Bosna i Hercegovina je članica Energetske zajednice od 2006. godine i time se obvezala slijediti europske energetske politike.
-Preuzeli smo obvezu, ali je ne provodimo do kraja i nismo ušli u tranziciju koja je potrebna za njezino prevladavanje, pa će ovdje rezovi biti drastični – upozorio je Bicakčić.
Pitanje tranzicije postalo je još značajnije od početka 2026. godine, kada je započela definitivna faza Europskog mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).
Bosna i Hercegovina, kao izvoznica električne energije u Europsku uniju, mora napredovati u uvođenju cijene ugljika i integraciji tržišta kako bi ublažila posljedice novog sustava.
Bicakčić je upozorio da problemi velikih elektrana ne ostaju unutar granica zemlje u kojoj se nalaze.
-Ispad iz rada nuklearne elektrane u Mađarskoj drastično utječe na regiju jugoistočne Europe jer se radi o velikom kapacitetu – rekao je.
Slični problemi pojavili su se i u Rumunjskoj, gdje je zbog rekordno niskog Dunava već stao jedan reaktor nuklearne elektrane Cernavoda, dok su vlasti poduzele izvanredne mjere kako bi osigurale dovoljno vode za drugi reaktor.
Kada je riječ o Nuklearnoj elektrani Krško, njezina proizvodnja također ovisi o uvjetima na Savi. Sama elektrana je početkom srpnja objavila da reaktor radi punom snagom, sa smanjenom učinkovitošću i nešto manjom količinom energije predane u mrežu zbog vremenskih uvjeta.
Govoreći o domaćem elektroenergetskom sustavu, Bičakčić je podsjetio da je prije rata Bosna i Hercegovina imala približno 4000 MW proizvodnih kapaciteta – otprilike polovicu u hidroelektranama, a polovicu u termoelektranama.
Prema podacima koje je iznio, nakon rata privatni sektor je izgradio oko 1600 MW novih kapaciteta, među kojima su Termoelektrana Stanari te solarne, vjetroelektrane i male hidroelektrane.
Istovremeno, tvrdi da su neke javne elektroprivredne tvrtke postale ovisne o uvozu.
-Dakle, sada smo već postali uvoznici električne energije od izvoznika – izjavio je voditelj.
-Apsolutno”, odgovorio je Bicakčić, ali je odmah napravio važnu razliku:
-Kada gledamo Bosnu i Hercegovinu u cjelini s privatnim sektorom, mi smo danas i dalje izvoznici električne energije –
Stoga se njegova procjena odnosi na položaj pojedinih javnih elektroprivreda, dok za elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine u cjelini navodi da on i dalje izvozi.
Bicakčić smatra da je BiH prerano napustila proizvodnju ugljena prije nego što je osigurala dovoljne zamjenske kapacitete.
Prema njegovim riječima, proizvodnja ugljena u rudnicima Federacije Bosne i Hercegovine znatno je smanjena posljednjih godina.
“Odustali smo od termoelektrana, odnosno od rudnika ugljena koji daju ugljen”, rekao je.
ž
Njegova poruka, međutim, nije da Bosna i Hercegovina treba napustiti energetsku tranziciju, već da se postojeći izvori ne smiju gasiti bez pripremljene alternative.
-Imamo ugljen, ali ga ne iskopavamo – rekao je Bicakčić, dodajući da bismo ozbiljno trebali pripremiti alternative za razdoblje do 2050.
Kao moguće buduće opcije spomenuo je plinske elektrane i modularne nuklearne reaktore.
Bičakčić poseban problem vidi u rastu potrošnje električne energije.
Sve veći broj klima uređaja, toplinskih pumpi i drugih uređaja na električni pogon povećava potrebe sustava, dok je istovremeno potrebno osigurati novu proizvodnju.
-Moramo uzeti u obzir da potrošnja električne energije raste – upozorio je.
Po njegovim riječima, povoljna hidrologija ove godine pomogla je da akumulacije budu u dobrom stanju, ali dugotrajna suša može promijeniti situaciju.
Tada je izdao najozbiljnije upozorenje.
-Kada vidite naglo pražnjenje akumulacija, vidite da dolazi kriza i da je sljedeća mjera, kada potrošimo te akumulacije, smanjenje – rekao je.
Međutim, naglasio je da ne očekuje da će se to dogoditi.
-Nadam se da do toga neće doći. Nema pravog razloga da se to dogodi, ali ako se ništa ne poduzme, neizbježno je –
