Kupci novih automobila u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, morat će se naviknuti na još jednog elektroničkog „suputnika“. U novim vozilima obavezan je sistem koji pomoću kamere prati pažnju vozača i upozorava ga kada procijeni da više nije dovoljno usredotočen na cestu.
Riječ je o sistemu za nadzor vozača, poznatom kao Driver Monitoring System, koji je od 7. srpnja postao dio obavezne sigurnosne opreme za nova vozila koja se prvi put registriraju na tržištu Europske unije.
Kamera se najčešće nalazi na armaturnoj ploči, instrumentnoj ploči ili u blizini unutrašnjeg retrovizora. Tijekom vožnje prati smjer pogleda, položaj glave i druge znakove koji mogu pokazati da je vozaču pala koncentracija.
Ukoliko vozač predugo gleda u mobilni telefon, multimedijski ekran, prema suvozaču ili u neku drugu točku izvan ceste, sistem ga upozorava zvučnim ili vizualnim signalom. Cilj je da vozač što prije ponovno usmjeri pogled prema saobraćaju ispred sebe.
Ova tehnologija nije potpuno nova. Brojni proizvođači već je godinama ugrađuju u pojedine modele, posebno u vozila više klase. Mercedes, BMW, Volvo, Geely i drugi proizvođači nude sisteme koji mogu prepoznati nepažnju, umor ili znakove pospanosti vozača.
Glavna promjena je u tome što kamera za praćenje pažnje više neće biti dodatna oprema rezervirana samo za skuplje automobile. Postepeno će se pojavljivati i u manjim i pristupačnijim modelima koji se prodaju na tržištu Europske unije.
Iskustva vozača s ovim sistemima zasad su podijeljena. Kod pojedinih automobila upozorenja su dobro podešena i aktiviraju se tek kada vozač zaista duže vrijeme ne prati cestu. Kod drugih modela sistem može reagirati i na kratko skretanje pogleda prema komandama vozila, navigaciji ili bočnom retrovizoru.
Zbog toga dio vozača ovu tehnologiju već smatra napornom i pretjerano osjetljivom. Drugi je vide kao važnu sigurnosnu pomoć koja može spriječiti saobraćajnu nesreću izazvanu korištenjem telefona, umorom ili trenutnim gubitkom koncentracije.
Posebnu zabrinutost izaziva pitanje privatnosti, jer se kamera nalazi direktno ispred vozača i aktivna je tijekom vožnje. Proizvođači i europski regulatori navode da svrha sistema nije snimanje osobe niti kažnjavanje vozača.
Podaci se analiziraju unutar vozila u stvarnom vremenu, a sistem bi trebao prepoznati samo ponašanje koje ukazuje na pad pažnje. Prema tim navodima, snimci se ne pohranjuju niti se automatski šalju proizvođaču, policiji, osiguravajućem društvu ili nekoj drugoj instituciji.
Nova europska sigurnosna pravila ne odnose se samo na kamere u kabini. Novi automobili moraju imati i naprednije sisteme automatskog kočenja koji mogu prepoznati pješake i bicikliste, bolju zaštitu ranjivih sudionika u prometu te veću preglednost iz vozila.
Uvode se i stroži zahtjevi za ispitivanje automobilskih guma, uključujući provjeru njihovih performansi kada više nisu potpuno nove i kada je dio gazećeg sloja već istrošen.
Većina proizvođača ove sisteme uvodi postepeno pa mnogi kupci prilikom preuzimanja novog automobila vjerojatno neće primijetiti veliku promjenu. Razlika je u tome što vozila koja ne ispunjavaju propisane sigurnosne standarde više neće moći prolaziti potrebne postupke za prodaju i registraciju na tržištu Europske unije.
Europska unija posljednjih godina postepeno uvodi sve veći broj obaveznih sistema pomoći vozaču. Među njima su inteligentna pomoć pri kontroli brzine, automatsko kočenje, upozorenje na napuštanje prometne trake i sistemi za prepoznavanje umora.
Cilj ovih mjera je smanjiti broj teško povrijeđenih i poginulih na europskim cestama. Ipak, ostaje pitanje koliko će vozači prihvatiti automobil koji ih tijekom cijele vožnje upozorava gdje gledaju i jesu li dovoljno koncentrirani.
Za jedne je riječ o velikom sigurnosnom napretku koji može spasiti živote. Za druge je to još jedan korak prema automobilima u kojima elektronika sve više nadzire vozača i odlučuje kada njegovo ponašanje nije dovoljno sigurno, prenosi GP Maljevac.
