Diplomate iz Sjedinjenih Američkih Država i europskih zemalja nisu uspjele postići dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ocjenjujući da je riječ o novom testu odnosa Washingtona i europskih partnera na zapadnom Balkanu, izvijestio je britanski The Guardian.
Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) u utorak je u Sarajevu imenovao dosadašnjeg prvog zamjenika visokog predstavnika Louisa J. Crishocka za vršitelja dužnosti visokog predstavnika do okončanja postupka imenovanja novog visokog predstavnika.
Iz OHR-a je saopćeno da je Upravni odbor PIC-a opredijeljen da što prije postigne dogovor o izboru novog visokog predstavnika, s ciljem da imenovanje bude završeno najkasnije do 14. srpnja 2026. godine.
Guardian navodi da je sastanak u Sarajevu završen bez kompromisa o nasljedniku Christiana Schmidta, te da je dogovoreno samo da Schmidt odmah okonča mandat, a da Crishock privremeno preuzme dužnost.
Prema pisanju tog britanskog lista, američka administracija posljednjih tjedana zagovarala je imenovanje talijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, dok su pojedine europske zemlje bile suzdržane prema tom prijedlogu.
Guardian navodi da su London, Pariz i Berlin ranije podržavali francuskog kandidata Renéa Troccaza, specijalnog izaslanika Francuske za zapadni Balkan, dok se kao mogući kompromis spominjao i danski diplomata Peter Sørensen, bivši šef Delegacije EU u BiH.
List piše da se spor oko imenovanja novog visokog predstavnika odvija u kontekstu širih razlika između SAD-a i europskih partnera o budućoj ulozi međunarodne zajednice u BiH.
Guardian navodi i da europski dužnosnici u Sarajevu sumnjaju da je američki pritisak povezan s projektom Južne interkonekcije, plinovoda vrijednog oko milijardu dolara.
Kako se navodu, taj projekt je privremeno dodijeljen američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, za koju list navodi da ima veze s osobama bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
U tekstu se podsjeća i da su Sjedinjene Države ranije najavile drugačiji pristup zapadnom Balkanu, s većim naglaskom na direktnu korist za američke kompanije.
Ishod spora mogao bi imati posljedice i za samu BiH, s obzirom na široka ovlaštenja visokog predstavnika u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U tekstu se podsjeća da je OHR uspostavljen nakon rata u BiH s ciljem nadgledanja provedbe mirovnog sporazuma i pomoći u stabilizaciji zemlje.
Bosna i Hercegovina, i dalje se suočava s dubokim političkim podjelama, a pitanje državne imovine ostaje jedno od najosjetljivijih neriješenih pitanja.
List ocjenjuje da bi način na koji bude riješeno imenovanje novog visokog predstavnika mogao utjecati i na budući odnos međunarodne zajednice prema BiH.
