U okviru Dana Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u Bosni i Hercegovini u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru otvorena je izložba „Umjetnik – crta – posvećenje: Zbirka crteža Gabrijela Jurkića“, priređena u povodu 140. obljetnice rođenja akademskog slikara Gabrijela Jurkića.
Izložba donosi izbor crteža iz vrijedne zbirke Gabrijela Jurkića u fundusu Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno. Predstavljeni radovi otkrivaju širinu njegova umjetničkog interesa, sigurnost crtačkog izraza i važnost crte u oblikovanju njegova prepoznatljivog opusa.
Izložbu je otvorila zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koja je tom prigodom istaknula kako postoji duboka simbolika u činjenici da se Dane Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini obilježavaju upravo u znaku Gabrijela Jurkića, navodi se u priopćenju.
„Akademija je čuvar našega identiteta i prostor u kojem se spajaju i susreću različite vrijednosti jednoga naroda, a Gabrijel Jurkić upravo je te vrijednosti sažeo potezom kista te nam u naslijeđe ostavio vizualni kôd našega opstanka i tradicije, kao i našega duhovnog bića“, kazala je Filipović.
Gabrijel Jurkić rođen je 1886. godine u Livnu, a svojim je slikarstvom zauzeo jedno od najprepoznatljivijih mjesta u hrvatskoj umjetnosti Bosne i Hercegovine.
U njegovu opusu posebno se izdvajaju pejzaži livanjskog i kupreškog kraja, religijski i simbolički motivi te snažna osjetljivost za svjetlo, boju i promjene u prirodi. U Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica – Livno danas se čuva 215 njegovih umjetničkih slika te oko 6000 skica, crteža, studija i akvarela, čime je Livno ostalo ključno mjesto očuvanja i predstavljanja njegova stvaralaštva.
„Živeći vlastiti identitet, Gabrijel Jurkić dosegnuo je vrhunce europske i svjetske umjetnosti. Njime se ponosimo, a neka nam ova izložba i sva njegova djela budu poticaj da, bez obzira na područje u kojem djelujemo – bilo u znanosti, umjetnosti ili politici – u svojem društvu budemo donositelji svjetla, čuvari zemlje i ponosni baštinici našega identiteta“, poručila je Filipović
Otvorenju izložbe nazočili su i akademik Dragan Čović, predstavnici Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, akademske i kulturne zajednice te društvenog i vjerskog života.
Voditelj izložbenog programa Galerije kraljice Katarine Kosača Dalibor Nikolić govorio je o koncepciji postava koja posjetitelja vodi od jednostavnijih prema složenijim crtežima, otkrivajući pritom vrijeme, znanje i stvaralački proces ugrađene u svaki rad.
„Pred nama je golema količina vremena sažeta u umjetničkim djelima i trag umjetnikove ruke u trenutku njihova nastanka. Crtež predstavlja duh umjetnika, dok boja izražava emociju, a Gabrijel Jurkić pokazao je potpuno majstorstvo i jednoga i drugoga. Umjetnost je u konačnici prostor autonomije i slobode“, zaključio je Nikolić.
Ravnateljica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno Dražena Džeko govorila je o značenju izložbe te odgovornosti ustanove koja čuva, štiti i predstavlja njegovu umjetničku ostavštinu.
„Ime Gabrijela Jurkića utkano je u kolektivnu memoriju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, a uspomena na njega ne blijedi ni više od pedeset godina nakon njegove smrti. Za svaki je portret izrađivao brojne skice i crteže, a tek kada bi bio potpuno siguran u konačno rješenje, prenosio ga je na platno. Upravo zato ova izložba pruža vrijedan uvid u njegov stvaralački proces. Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno sustavno skrbi o zaštiti i predstavljanju njegova opusa, a posebno nam je zadovoljstvo, kao jednoj od vodećih muzejskih ustanova hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, sudjelovati u Danima Hrvatske akademije za znanost i umjetnost“, naglasila je Džeko.
„Čini mi se da autorova umjetnost nije samo slika krajolika koje promatramo, nego krajolika kojih se sjećamo. Zato večeras ne promatramo samo crteže jednoga velikog slikara. Pred nama je svjedočanstvo života posvećenog umjetnosti i trajnoj potrazi za ljepotom. Kada umjetnik ode, njegovo djelo nastavlja živjeti“, nadovezao se akademski kipar i tajnik Razreda za umjetnost HAZU-a BiH Stjepan Skoko.
Otvorenju izložbe prethodila je tribina „Život i djelo Gabrijela Jurkića“, održana u sklopu Dana Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Akademije i Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno.
Tribina je donijela cjelovitiji pogled na Jurkićev životni put, umjetnički opus i odnos koji je tijekom života izgradio s franjevcima Bosne Srebrene. Prof. dr. sc. fra Marko Karamatić podsjetio je na Jurkićev dolazak u franjevački samostan Gorica kod Livna 1956. godine, gdje je nastavio živjeti i stvarati, a svoju umjetničku ostavštinu povjerio je franjevcima.
„Ono što najdublje obilježava Jurkićevo slikarstvo jesu pejzaži, u kojima je dosegnuo umjetnički vrh. U prirodi je gledao ljepotu koju je Bog darovao čovjeku, a u ozračju duhovnosti svetoga Franje slikanje prirode za njega je bilo čin religioznosti. Ne želeći se prikloniti umjetničkim i ideološkim strujanjima svojega vremena, ostao je dosljedan sebi, pa je, makar postumno, dobio mjesto koje mu pripada u povijesti bosanskohercegovačkoga i hrvatskoga slikarstva“, kazao je prof. dr. sc. fra Karamatić.
Važno mjesto u Jurkićevu životu imala je Štefanija (Štefa) Jurkić, njegova supruga i životna suputnica, ali i obrazovana intelektualka, profesorica francuskoga jezika te istaknuta hrvatska katolička književnica između dvaju svjetskih ratova. O njezinu bogatom književnom stvaralaštvu i autorskom zajedništvu supružnika Jurkić govorila je Ružica Barišić, voditeljica knjižnice i arhiva Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno.
„Štefa Jurkić bila je jedna od najpoznatijih, najplodnijih i najistaknutijih hrvatskih katoličkih spisateljica svojega vremena. Za života je objavila sedam knjiga i najmanje 156 proznih priloga u katoličkom tisku, a sva je njezina izdanja likovno opremio suprug Gabrijel Jurkić. Njihova je suradnja predstavljala osobitu vrijednost tih izdanja i bila prepoznata već u tadašnjim književnim i kulturnim krugovima“, istaknula je Barišić.
Tribina i izložba podsjetile su kako očuvanje Jurkićeva opusa nije samo pitanje odnosa prema jednom umjetniku, nego i odgovornosti prema kulturnom identitetu, povijesnom pamćenju i nasljeđu hrvatskoga naroda u BiH.
