Brdsko-planinski masiv Podveležja i Veleža istočno od gradskog središta Mostara, prema svemu sudeći, pred građevinsku struku postavit će jedan od značajnijih izazova, gotovo na razini budućeg tunela Prenj, no uzimaju obzir činjenicu da gospodarsko središte Hercegovine traži jednako učinkovitu cestovnu uvezanost sa Sarajevom s jedne i Republikom Hrvatskom s druge strane, ali i prepoznajući reljefne specifičnosti grada na Neretvi stiješnjenog u usku kotlinu, drugog izbora jednostavno nije bilo, piše Večernji list.
Buduća autocesta morat će prolaziti planinskim rubom te je u tu svrhu definirano da će na istoj biti velik broj objekata, poput mostova i tunela.
U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma ovih dana održana je javna rasprava o ocjeni Studije utjecaja na okoliš za projekt izgradnje autoceste na Koridoru Vc za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.
Večernji list imao je uvid u spomenuti dokument kojim se definiraju obrisi buduće dionice, zasigurno jedne od najzahtjevnijih na cjelokupnom koridoru 5c. Dionica će biti dužine 14,36 kilometara, predviđena je izgradnja 11 mostova i šest dvocijevnih tunela, a nadležni ističu kako je riječ o ključnom dijelu autoceste na Koridoru 5c, koji ima stratešku ulogu u prometnom povezivanju južne Hercegovine sa središnjim dijelovima Bosne i Hercegovine te s mrežom europskih autocesta i transeuropskih prometnih tokova. Predmetna dionica smještena je na području Grada Mostara, unutar Hercegovačko-neretvanske županije. Trasa počinje na lokalitetu čvorišta Mostar sjever u naselju Kutilivač, odakle se pruža južnim rubom prigradskih naselja izbjegavajući gusto naseljeno gradsko područje Mostara. Nastavlja se kroz područja Suhog Dola, Oštrog rata i obronaka planine Velež, prolazeći kroz naselja Vrapčiće, Mazoljice i Opine, te završava na čvorištu Mostar jug u blizini Međunarodnog aerodroma Mostar u naselju Gnojnice, a tu je planirana izgradnja spojne ceste između autoceste i ceste M-6.1 u duljini od 0,39 km, koja uključuje naplatnu postaju i spoj u razini s cestom M-6.1.
Dionica istodobno predstavlja obilaznicu grada Mostara, čime se rasterećuje postojeća prometna mreža unutar urbanog područja.
Početak trase (profil P1; km-1+259,84) veže se na prethodnu dionicu autoceste Tunel Prenj – petlja Mostar sjever, na području naselja Kutlivač, sjeveroistočno od Mostara. Petlja “Mostar sjever” osigurava vezu autoceste s magistralnom cestom M17, a projektirana je u obliku trube s četiri kraka. Neposredno nakon prolaska kroz petlju, trasa autoceste ulazi u tunel “Livač”. Nakon izlaska iz tunela “Livač”, trasa autoceste se nastavlja oslanjajući se na prirodnu padinu terena te dalje vodi rubnim dijelom, istočno od naselja Vrapčići. Na ovom dijelu trasa je pretežito usječena u padinu s lijeve strane, pri čemu se njezin položaj i geometrija prilagođavaju morfologiji terena, osiguravajući optimalno uklapanje autoceste u postojeći krajobraz. Autocesta zatim prolazi područjem Podveležja u smjeru juga s nizom objekata, a nakon mosta M10, istočno od naselja Opine, trasa autoceste ulazi u tunel T5, koji ujedno predstavlja najduži tunel na predmetnoj dionici.
Javna rasprava o Studiji je održana u Gradskoj vijećnici u Mostaru. Primjedbe, informacije, analize ili mišljenja koje mogu biti važne za rješavanje u predmetnom postupku ocjene Studije utjecaja na okoliš, mogu se dostaviti u pisanoj formi u roku od 15 dana nakon održane javne rasprave na adresu Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Projekt je ovo koji će, baš kao ni niz drugih strateških značajnih financirati Europske unija, a u ovom slučaju iz sredstava osiguranih kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i grant sredstvima Europske unije i sredstvima osiguranima kod konzorcija domaćih banaka.
