Zapadnohercegovačka županija realizirala je jednu od najvećih reformi u sustavu materijalnih pravca korisnika proračuna od svojeg osnivanja, proces koji je provodilo Ministarstvo financija na čelu s ministricom Blagicom Leko, čija je kulminacija usvajanje dva zakonska rješenje u Skupštini te potpisivanje sporazuma s nekoliko sindikata. Navedeno stvara uvjete za povijesni rast plaća u županiji, naravno vodeći računa o stabilnosti proračuna, a o značaju novih rješenja dovoljno govore i iscrpne analize i pregovori posljednjih mjeseci i tjedana, ali i aktivnosti čija je misao vodilja bila uvesti princip “ista plaća za isti rad”.
Dopredsjednica Vlade Zapadnohercegovačke županije i ministrica financija Blagica Leko u intervjuu za Večernji list ističe kako nedavno potpisani sporazumi o prihvaćanju osnovice, boda, te izmjene Kolektivnog ugovora predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta za povećanje osnovice za izračun plaće, ali donose niz drugih benefita. Naravno, ključna reformska mjera koju je ova županija dočekala na zadovoljstvo vlasti i zaposlenih su Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH i Zakon o plaćama policijskih službenika ŽZH; navedena rješenja čine temelj za novi način obračuna plaća, a samim time i za njihovo povećanje.
-Po prvi put Zapadnohercegovačka županija ima zakonska rješenja na osnovu kojih se uvodi princip “ista plaća za isti rad” kako bi se uklonila pravna nejednakost među korisnicima, objasnila je Leko.
Nedavno su okončani pregovori i postignuti sporazumi s četiri sindikata (državni službenici, MUP, srednje i osnovno obrazovanje), a vezani uz materijalna prava zaposlenih. Što donose novi kolektivni ugovori za navedene kategorije?
Blagica Leko: Sa sindikatima su potpisani sporazumi o prihvaćanju osnovice, boda, te izmjene Kolektivnog ugovora i njegova produženja. Pored toga što predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta za povećanje osnovice za izračun plaće sporazumi o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora donose niz drugih benefita. Zadržana su sva dosadašnja stečena prava, te su proširena novim. Cilj spomenutog sporazuma kojeg je u ime Vlade ŽZH pripremilo Ministarstvo financija ŽZH je dodatno popraviti materijalna prava svih djelatnika. Tako primjerice kada je riječ o Ministarstvu unutarnjih poslova zahvaljujući novim propisima policijski službenik ima pravo na poseban dodatak na plaću od 35% od osnovne plaće policijskog službenika bez dijela plaće po osnovu radnog staža. Potom policijski službenik raspoređen na poslove i zadatke u Specijalnoj policiji Ministarstva i na mjesto kriminalističkog tehničara ima pravo na poseban dodatak na plaću u iznosu od 45 % od osnovne plaće policijskog službenika bez dijela plaće po osnovu radnog staža.
Koliku važnost u procesu rasta plaća imaju dva nova zakonska rješenja koja je usvojila Skupština ŽZH na svojoj posljednjoj sjednici?
Blagica Leko: Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH i Zakon o plaćama policijskih službenika ŽZH čine temelj za novi način obračuna plaća, a samim time i za njihovo povećanje. Po prvi put Zapadnohercegovačka županija ima zakonska rješenja na osnovu kojih se uvodi princip “ista plaća za isti rad” kako bi se uklonila pravna nejednakost među korisnicima. Zakonima se utvrđuju ključni elementi sustava plaća, način određivanja osnovice, platni razredi i koeficijenti kao i vrste dodataka i naknada koje pripadaju zaposlenicima čime se osigurava ujednačen pristup u ostvarivanju prava iz radnog odnosa. Posebno se uređuju i pojedina prava kao što su naknade za prijevoz, topli obrok, regres, bolovanje kao i druga materijalna prava koja proizlaze iz radnog odnosa.
Osnaživanje životnog standarda uposlenih iznimno je bitno u kontekstu inflacijskih pritisaka kojima svjedočimo. U kojoj je mjeri Vlada pokazala odgovornost prema ovoj problematici?
Blagica Leko: Samom činjenicom da zahvaljujući donošenju već spomenutih zakonskih akata i sporazuma imamo povijesni rast plaća u Zapadnohercegovačkoj županiji za kojeg je u proračunu ŽZH planirano dodatnih 9.478.300 konvertibilnih maraka smatram da smo kao Vlada djelovali u tom smislu. Naravno, prilikom izračuna postotaka rasta smo se vodili time da ne ugrozimo stabilnost županijskog proračuna što je opet glavni preduvjet za sva buduća plaćanja, kao i povećanja. Kada govorimo o ublažavanju inflacijskih pritisaka treba spomenuti kako su na temelju Kolektivnih ugovora potpisanih tijekom 2024. godine u manje od dvije godine plaće rasle dva puta, za ukupno 14 posto.
U smislu demografskih mjera, postoje li novi podaci i broju korisnika materijalne pomoći za treće i svako iduće dijete?
Blagica Leko: Poznato je kako Vlada ŽZH poseban naglasak stavlja na provedbu demografskih mjera. Ovdje se posebno ističe jedinstvena naknada za treće i svako iduće dijete, koja sudeći prema podatcima itekako utječe na promjenu demografske slike ove županije. Tijekom 2025. godine za provedbu ove demografske mjere iz proračuna ŽZH je izdvojeno ukupno 12.332.500 KM, što je za 962.500 KM više u odnosu na 2024. godinu. Prema podatcima Ministarstva financija ŽZH samo za prva četiri mjeseca 2026. godine obiteljima s troje i više djece isplaćeno je 4.407.883,50 KM.
Dakle od listopada 2022. godine do sada ukupan iznos isplaćen obiteljima s troje i više djece iznosi 40.946.384 KM. Da ova mjera, uz sve ostale koje se na području ŽZH provode uz pomoć jedinica lokalne samouprave kao i viših razina vlasti, daje rezultate pokazuju i matične knjige iz kojih je vidljivo kako posljednjih godina ova županija jedina ima pozitivan prirodni prirast, a kontinuitet je nastavljen i u prvih pet mjeseci 2026. gdje se bilježi plus od 47 djece u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
