Laura Lungaroti, šefica IOM-a u BIH i podregionalna koordinatorica za Zapadni Balkan, govorila je o inkluziji ljudi u pokretu u bosanskohercegovačko društvo i eventualnom novom valu migranata kojima je BiH tranzit za EU. Saznali smo i da li IOM kontaktiraju državljani Rusije koji pokušavaju dobiti azil u susjednoj Hrvatskoj.
Istakla je da se vide promjene trenda kada su migrantski tokovi u pitanju.
“BiH je tranzitna zona. Imamo bolje organizirane krijumčare koji mijenjaju rute. Srbija je uvela viznu politiku što ograničava ulaz za određena državljanstva što je utjecalo na manje ulazaka u BiH. Ta cijela trasa je važna za njihov dolazak do Europe. Moramo se boriti s tom pojavom da reguliramo taj boravak njihov u BiH”, kaže Lungaroti.
Hrvatska je nedavno ušla u šengen zonu što se može odraziti na ljude u pokretu i njihov ulazak iz BiH u Hrvatsku.
“Tokovi se nastavljaju, da li će doći do promjene, moguće je. Imat ćemo vjerojatno migrante koji će se duže zadržavati u BiH, na to se moramo pripremiti”, dodala je.
Četiri prihvatna centra za migrante u BiH imaju oko tisuću ljudi, dok je oko četiri stotine migranata samovoljno van njih. To je neusporedivo manji broj za razliku od prošlih godina i IOM se trudi da im omogući dobre uvjete i uključi ih u društvene tokove s lokalnim zajednicama. Projekt inkluzije ljudi u pokretu je dao odlične rezultate, a taj projekt završava uskoro.
“Ovaj projekt se završava u ožujku 2023, ali aktivnosti na jačanju društvene povezanosti se nastavljaju. Imamo jedan projekt novi od 6 milijuna KM. Pored ovoga smo radili i na jačanju dijaloga zajednica i migranata, radili smo sa fakultetima, civilnim društvima i NGO. Radili su na raznim temama i vrijednostima koje vežu ljude”, kaže.
U prosincu je IOM obilježio Međunarodni dan migranata u Banjoj Luci, prikazujući No Nation Fashion performans i panel diskusiju na temu “Ekonomski potencijal migranata”.
Državljani Rusije traže azil za Hrvatsku
Državljani Ruske Federacije dolaze kao turisti u BiH igdje mogu ostati do 30 dana i dolaze na granične prijelaze gdje traže azil u Hrvatskoj.
“Krajem 2022. godine čuli smo da građani Ruske Federacije borave u pograničnom području Hrvatske i BiH i nisu tražili posebnu pomoć. Krenuli su prema Hrvatskoj tražeći azil. To je pitanje na kojem rade kolege iz UNHCR-a i državni organi”, zaključila je.
