Nasljednik Željka Komšića na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva BiH birat će se između troje kandidata na jesenskim izborima. Oni će pokazati hoće li opet doći do preglasavanja Hrvata i nastavka prijepora između hrvatske i bošnjačke strane ili će se privremeno stabilizirati odnosi u traženju rješenja teškog izbornog pitanja.
Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg Hrvati nikad nisu birali, nakon dva uzastopna mandata nema se pravo kandidirati.
Njegova stranka, Demokratska fronta, prva je izašla sa svojim kandidatom jer je još koncem prošle godine objavila da će to biti Slaven Kovačević.
HDZ BiH prije tri tjedna obznanio je da će se za mjesto u Predsjedništvu u ime stranke natjecati Darijana Filipović, a oporbena hrvatska petorka, koja se s HDZ-om nije uspjela dogovoriti o zajedničkom kanidatu, najavila je u ponedjeljak kandidaturu Zdenka Lučića.
Preglasavanje Hrvata
Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se s prostora entiteta Federacije BiH s dvije odvojene liste. No, za te liste za hrvatskog odnosno bošnjačkoga člana državnoga vrha mogu glasovati svi birači neovisno o nacionalnoj pripadnosti.
S obzirom da su bošnjački birači četiri puta brojniji, u četiri navrata je Komšić njihovim glasovima uspio postati hrvatski član državnoga vrha.
Srpski član Predsjedništva BiH bira se isključivo s područja Republike Srpske.
Hrvatske političke stranke godinama prosvjeduju zbog preglasavanja Hrvata i traže izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se prestalo s tom praksom. Smatraju da Željko Komšić nije izraz političke volje bosanskohercegovačkih Hrvata i da nema izborni legitimitet.
BiH mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava koje se tiču i biranja članova državnog Predsjedništva kako bi se spriječila diskriminacija manjina, te Ustavnoga suda BiH koja se tiče legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda. Unatoč nekoliko pokušaja do dogovora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka nije došlo.
U intervju za Večernji list BiH kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović upozorila je kako izborna matematika jasno pokazuje da svaka podjela hrvatskih glasova, čak i minimalna, značajno povećava izglede da ponovno bude izabran kandidat koji dominantnu potporu dobiva iz bošnjačkog biračkog tijela.
Ističe da je upravo struktura izbornog sustava takva da razjedinjenost Hrvata gotovo u pravilu vodi istom ishodu.
Kad je Željko Komšić prvi put biran u državni vrh 2006. godine, HDZ BiH i tada novosnovani HDZ 1990. imali su svoje kandidate na koje su se raspršili hrvatski glasovi. U ostalim trima Komšićevim pobjedama, međutim, to nije utjecalo na ishod jer je dobivao više glasova od svih hrvatskih kandidata zajedno.
Dopredsjednica HDZ-a BiH, koja u dva navrata bila zastupnica u državnome parlamentu, uvjerena je da joj znatno pomaže podrška i sestrinskog HDZ-a hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Željko Komšić, čiji je izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH u četiri navrata izazivao prijepore hrvatskih stranaka, u intervju za BHRT predstavio je Slavena Kovačevića kao nastavak građanske političke linije.
“Mislim da je Slaven još tvrđi od mene na tom putu. Mislim da ima dobre šanse”, kazao je Komšić.
Kovačević je trenutačni Komšićev savjetnik u Predsjedništvu BiH, a prošle je godine Europski sud odbacio njegovu žalbu o navodnoj diskriminaciji prigodom biranja političkih predstavnika u zemlji, navodeći da je njegova prijava predstavljala političku akciju.
Jedini put kad je Demokratska fronta na izborima imala kandidata koji nije bio Komšić, Antu Popovića 2014., on je teško poražen.
Hrvatska politička oporbena petorka koju čine HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka formalno je jučer potvrdila ono o čemu se u medijima tjednima nagađalo – da će Zdenko Lučić biti njihov kandidat na općim izborima u listopadu ove godine.
On je u prvome obraćanju tek kratko poručio kako će se njegova politika baštiniti na sličnim porukama kao i drugih hrvatskih stranaka u toj zemlji, da su Hrvati ‘suveren narod’, te da će se ‘znati izboriti za svoju opstojnost’.
Petorka se odlučila kandidirati Lučića za Predsjedništvo BiH tvrdeći da je HDZ BiH monopolizira Hrvatski narodni sabor BiH, te pokušava preuzeti sve poluge izvršne vlasti.
