Dubrovnik je tijekom dvodnevnog zasjedanja Inicijative triju mora bio jedno od središnjih mjesta razgovora o povezivanju, ulaganjima i strateškim projektima, a za Bosnu i Hercegovinu poseban značaj imao je potpis Međudržavnog sporazuma s Republikom Hrvatskom o Južnoj plinskoj interkonekciji. Potpisivanju je prethodilo dulje razdoblje političkog zalaganja, koordinacije i institucionalnog rada hrvatskih dužnosnika iz BiH, u kojem su aktivno sudjelovali i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović te zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koji su nazočili i programu Inicijative triju mora.
Potpisivanje Sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji ocijenjeno je važnim iskorakom za Bosnu i Hercegovinu, jer projekt pokazuje koliko su za zemlju važni pouzdani partneri, jasne procedure i spremnost da se razvojni projekti ne zaustavljaju zbog unutarnjih političkih prepreka, osobito kada je riječ o sigurnijem snabdijevanju energijom, diverzifikaciji pravaca i izvora prirodnog plina te snažnijem povezivanju s regionalnim energetskim tokovima.
Čović je, osvrćući se na potpisivanje sporazuma, naglasio kako se time šalje dobra poruka za Bosnu i Hercegovinu, osobito u kontekstu potrebe da se složeni sustav odlučivanja ne pretvara u prepreku razvoju i budućim ulaganjima. Istaknuo je kako američki investitor u ovom projektu daju dodatnu težinu njegovoj stabilnosti, sigurnosti i provedbi.
Govoreći o širem značenju Južne plinske interkonekcije, Filipović je istaknula kako projekt donosi sigurnost područjima kroz koja će prolaziti trasa plinovoda, ali i otvara prostor za nova ulaganja u Bosni i Hercegovini. Potpisivanje sporazuma označila je početkom projekta koji može djelovati kao investicijski multiplikator, osobito nakon jasno iskazanog interesa Sjedinjenih Američkih Država za ulaganja u ovom dijelu Europe. U tom kontekstu naglasila je kako Bosna i Hercegovina pripada zapadnom političkom i gospodarskom prostoru te kako će hrvatski politički predstavnici BiH nastaviti ustrajati na njezinu europskom putu.
U političkom dijelu poruka, Čović je upozorio kako BiH mora otvoreno govoriti o svojoj neučinkovitosti i tražiti rješenja koja će je učiniti funkcionalnijom i spremnijom za europsku budućnost. Poseban naglasak stavljen je na potrebu da Bosna i Hercegovina bude aktivan dio ovakvih inicijativa, jer one otvaraju nove prilike za konkretna ulaganja koja izravno utječu na razvoj BiH.
Dodatnu težinu skupu dala je činjenica da je Inicijativa triju mora okupila više od tisuću i šeststo sudionika iz četrdeset i pet zemalja, stvarajući prostor za razgovore izvan službenog programa s ministrima, političkim predstavnicima, poslovnom zajednicom i investitorima. Takvi susreti, istaknuto je, važni su jer Bosna i Hercegovina mora zauzeti svoje mjesto s aktivnom ulogom kao relevantan i ravnopravan partner u ovakvim i sličnim međunarodnim platformama.
U tom kontekstu Čović i Filipović održali su niz susreta s američkim i međunarodnim dužnosnicima, predstavnicima Republike Hrvatske, partnerima, gospodarstvenicima i investitorima. Među važnijim susretima ističu se razgovori s američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom, susret s Jonathanom Mooreom o aktualnim prilikama, gospodarstvu, energiji i infrastrukturi, kao i susret s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, s kojim je razgovarano o povezanosti juga Hrvatske i prostora Hercegovine.
Dvodnevno sudjelovanje u Dubrovniku zaključeno je porukom kako je Južna plinska interkonekcija jedan od najvažnijih rezultata summita te važan iskorak za snažnije pozicioniranje Bosne i Hercegovine u razvojnim procesima.
