Američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy koja će u BiH graditi plinovod Južna interkonekcija za to ima izravnu potporu Bijele kuće a ta bi investicija trebala otvoriti put snažnom ulasku američkog kapitala u regiju, ustvrdio je čelnik podružnice AAFS registrirane u Sarajevu.
AAFS Infrastructure and Energy tvrtka je registrirana u Wyomingu a njena sarajevska podružnica koju vodi Amer Bekan uvrštena je kao financijer i koncesionar u zakon o plinovodu Južna interkonkecija koji je usvojio parlament Federacije BiH.
“Nikada nije bilo da neka (privatna) tvrtka bude dio zakona. Mi na tome nismo inzistirali i na to gledamo kao na vid političkog komrpromisa”, kazao je Bekan u srijedu u intervjuu za televiziju N1 iz Dubrovnika gdje je u utorak u sklopu samita Inicijative triju mora potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske kako bi se preko Zagvozda i Posušja mogle povezati plinske mreže dvije zemlje.
Bekan je potvrdio kako su tome prethodili intenzivni razgovori s predstavnicima hrvatske vlade a istaknuo je kako je značajnu ulogu u osmišljavanju projekta imao State Department te američka veleposlanstva u Sarajevu i Zagrebu.
“Predsjednik Trump se osobno na neki način založio i naložio svojim ministrima da se ovaj projekt završi”, ustvrdio je Bekan.
AAFS Infrastructiure and Energy, kako tvrdi, uvažio je sve rezerve s hrvatske strane uz ponudu da ona svoj dio plinovoda od Zagvozda do granice sa BiH počne graditi kada u toj zemlji završe barem polovicu planiranog plinovoda.
“Vlada Hrvatske je pod ogromnim pritiskom EU i mi to razumijemo”, kazao je ali dodao kako je EU svo vrijeme bila informirana o projektu.
AAFS planira zakup dijela kapaciteta LNG terminala na Krku kako bi Hrvatska onda mogla planirati ugovore s drugim potencijalnim zakupcima a njih je, kako ističe Bekan, svakim danom sve više.
“Kada se ukine dotok ruskog plina za to nema nikakve alternative pa će jedina biti Krk”, kazao je dodajući kako američki investitor razmatra i alternativu kroz “plutajuća skladišta” odnosno zakup svojih brodova koji bi stizali do Krka a potom plin transportirali preko tamošnjeg terminala.
Računaju i na uspostavu novog LNG terminala u Pločama koji bi bio rezerva onome na Krku.
Uvoz plina u BiH realizirat će Energoinvest dok će sarajevska tvrtka BH-Gas ubuduće raditi na razvijanju unutarnje plinske mreže u BiH.
AAFS sada s vladom Federacije BiH treba potpisati ugovor o koncesiji što se očekuje u narednih dvadesetak dana.
“Kao investitor gledat ćemo da izvedemo projekt u rekordnom roku”, kazao je Bekan ali je upozorio kako u BiH tek treba riješiti problem vlasništva odnosno raspolaganja nad državnom imovinom.
Sama Južna interkonkecija u koju AAFS planira uložiti milijardu i pol eura za sada nije isplativa s obzirom na skromnu potrošnju u BiH pa se investicija ne bi mogla vratiti ni za 30 godina te stoga planiraju graditi tri plinske elektrane i to u Mostaru gdje bi prije svega opskrbljivala Aluminij a potom u Kaknju te u Tuzli gdje bi zamijenila postojeću termoelektranu na ugljen.
Bekan kaže kako je sve to zapravo tek početak velikog investicijskog ciklusa a sve zaintereisrane banke pozvane su sudjelovati iako je razdivno kako je zanimanje za to sada veće u SAD.
“Imam dojam da je više u interesu SAD nego EU da sudjeluje u ovakvim investicijama”, ocijenio je Bekan.
