Nakon što su u parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini upućene izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske koje američku kompaniju AAFS Infrastructure and Energy nominiraju za nositelja gradnje plinovoda, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto upozorena je u pismu EU, čiji je sadržaj poznat Jutarnjem listu, na moguću štetnost te odluke.
-Ključno je da se nacrti zakona temeljito koordiniraju interno unutar zemlje, kao i s relevantnim službama Europske komisije. To podrazumijeva dijeljenje nacrta zakona radi procjene u ranoj fazi procesa izrade, čime se osigurava usklađenost sa standardima EU. Na taj način Bosna i Hercegovina može nastaviti napredovati na svom putu prema EU i izbjeći propuštanje prilika za daljnju integraciju, kao i financijskih prilika, uključujući i one u okviru Agende za reformu – stoji u pismu koje je šef delegacije Europske unije u BiH Luigi Soreca uputio Borjani Krišto.
Pozivajući se na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i procesu integracije u EU koji BiH ima s EU, Soreca upozorava predsjedateljicu Vijeća ministara BiH da regulatorna procedura u njezinoj državi mora sadržavati regulatornu neovisnost, razdvajanje i učinkovit pristup trećih strana, kako je, napominje, utvrđeno u primjenjivoj pravnoj stečevini Energetske zajednice o plinu i Uredbi. Iz potonje napomene šefa delegacije EU u BiH britanski dnevnik Guardian, kojem je također poznat sadržaj tog pisma, zaključuje kako EU smatra da je BiH, nominirajući tvrtku AAFS Infrastructure and Energy za nositelja projekta u zakonskom prijedlogu, prekršila odredbe koje je prihvatila na putu eurointegracija.
Guardian procjenjuje da je EU zbog plinovoda Južna intekonekcija u BiH spremna ući u sukob s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
-EU riskira sukob s Donaldom Trumpom nakon što je pokušao odgoditi dodjelu unosnog ugovora za plinovod za Balkan tvrtki koju vodi njegov osobni odvjetnik. AAFS Infrastructure and Energy osnovan je u studenom prošle godine i nije otkrio svoje vlasnike.
Predvode ga dva vodeća člana Trumpove kampanje za poništavanje njegova izbornog poraza 2020., Jesse Binnall, odvjetnik koji ga je branio od optužbi za poticanje nereda u Kapitolu nakon poraza, i Joe Flynn, brat bivšeg predsjednikova savjetnika za nacionalnu sigurnost – piše britanski dnevnik, stavljajući spor oko Južne interkonekcije u kontekst sukobljavanja između Europske komisije i State Departmenta o trgovinskom sporazumu i daljnjeg financiranja rata u Ukrajini.
Pritom Guardian propušta podsjetiti da je EK u pregovorima s Bijelom kućom o daljnjim carinskim uvjetima za izvoz iz EU u SAD pristala na sve što je Bijela kuća tražila te da Ukrajina i dalje prima obavještajnu i logističku pomoć SAD-a u ratu s Rusijom, dok je financijsku pomoć Washingtona zamijenio transfer novca iz Bruxellesa.
Za britanski list sporna je sposobnost AAFS-a da nosi jednu takvu investiciju u BiH jer, napominje Guardian, nema nikakva iskustva u plinovodima.
-AAFS, prema riječima njegovih lokalnih predstavnika, planira uložiti 1,5 milijardi dolara u naftovod i druge bh. infrastrukturne projekte. U ožujku su zastupnici odobrili zakon za koji je Transparency International rekao da će postaviti “opasan presedan” propisivanjem da ugovor mora ići AAFS-u bez natječaja – dodaje Guardian, dovodeći izbor AAFS Infrastructure and Energy za nositelja plinovodnog projekta u BiH u vezu i sa sankcijama koje je SAD uveo pa ukinuo bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Joe Flynn, navodi britanski dnevnik, brat bivšeg šefa američke obavještajne službe Michaela Flynna, lobirao je za “vođu bosanske srpske nacionalističke frakcije Milorada Dodika”.
-Lobistička kampanja uspjela je u listopadu ukinuti američke sankcije Miloradu Dodiku, vođi bosanskih Srba koji je potkopavao mirovni sporazum iz 1995. kojim je okončan trogodišnji rat u kojem je ubijeno više od 100 tisuća ljudi – piše Guardian, propuštajući spomenuti da specijalni ured američkog Ministarstva financija zadužen za provođenje sankcija OFAC nije dužan obrazlagati uvođenje sankcija osobama i tvrtkama, kao ni njihovo ukidanje, pa to nije učinio ni u slučaju Milorada Dodika, čija se popularnost među Srbima u BiH, inače, zasniva na vraćanju izvornog duha Daytonskog sporazuma a ne na njegovu kršenju, kako navodi list.
-U travnju ove godine Donald Trump Jr., koji vodi obiteljsko poslovno carstvo, posjetio je Banju Luku, glavni grad autonomne Republike Srpske (RS) unutar Bosne i Hercegovine. Iako se čini da ni on ni Michael Flynn nisu izravno uključeni u projekt naftovoda, Dodik ga je podržao – zaključuje Guardian, pogrešno navodeći da je RS autonomna jedinica unutar BiH. Prema Ustavu BiH, i RS i Federacija BiH definirani su kao entiteti od kojih se sastoji BiH.
Luigi Soreca nije se u pismu Borjani Krišto bavio ni Miloradom Dodikom ni referencama AAFS-a, nego je inzistirao na obvezama BiH prema pravnoj stečevini EU koje proistječu iz Sporazuma o pridruživanju.
-Oba instrumenta su pravno obvezujuća prema okviru energetske zajednice, a potpuno usklađivanje zakona o električnoj energiji i plinu na razini entiteta mora se osigurati u skladu s tim. Također bih želio podsjetiti da je potpuna provedba Trećeg energetskog paketa među ključnim prioritetima navedenima u Agendi reformi te naglasiti uporno neispunjavanje obveza BiH prema Ugovoru o energetskoj zajednici, što je dugogodišnji problem koji riskira potkopavanje i reforme energetskog sektora zemlje i njezinih širih težnji za europskim integracijama. Kako bi se održao zamah u procesu pristupanja Europi, bitno je da svi zakonodavni razvoji u energetskom sektoru, uključujući plin, doprinesu ispunjavanju obveza pristupanja BiH – napisao je šef delegacije EU u BiH.
Prema važećem Zakonu o plinovodu Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske, plinovod se sastoji od dionica Zagvozd – Posušje, Posušje – Tomislavgrad, Tomislavgrad – Šuica, Šuica – Kupres, Kupres – Bugojno, Bugojno – Novi Travnik/Travnik, s odvojcima prema Širokom Brijegu, Mostaru, Livnu, Gornjem Vakufu, Uskoplju i Jajcu. Ideja o Južnoj interkonekciji stara je dvadesetak godina, ali se nije pomakla s mrtve točke, među ostalim i zbog povoljnog ugovora koji BiH ima s Rusijom o uvozu plina i zbog malog udjela plina u ukupnoj energetskoj potrošnji susjedne države. Ruski plin nakon izgradnje Južne interkonekcije trebao bi biti zamijenjen ukapljenim prirodnim plinom (LNG) koji se doprema na LNG terminal u Omišlju.
Gradnja dionica plinovoda prema Zagvozdu i BiH u poslovnim je planovima domaćeg operatora plinovodnog sustava Plinacra. S obzirom na to da prošireni kapacitet LNG terminala na Krku značajno premašuje domaće potrebe za plinom, Hrvatskoj je u interesu Južna interkonekcija i ne snosi nikakvu odgovornost za zastoj u provedbi tog projekta.
