Slučaj incidenta u kojem su učenici napali profesoricu u Gimnaziji “Obala” u Sarajevu izazvao je brojne reakcije javnosti i otvorio mnoga pitanja. U proteklom periodu svjedočimo i drugim oblicima vršnjačkog nasilja, koje je, sve više prisutno u školama. Koliko su unutarnji mehanizmi rješavanja problema efikasni, treba li mijenjati sistem ili su zbog lošeg sistema učenici postali kolateralna šteta?
U konkretnom slučaju škola je kontinuirano pratila rad odjeljenja, i tijekom prethodne dvije godine poduzela sve odgojno-disciplinske mjere. Iz Vijeća roditelja Gimnazije “Obala” i županijskog Vijeća tvrde i da veliki problem predstavljaju neadekvatni zakonski i podzakonski propisi koji školama onemogućavaju brzo rješenje problema.
JASMINKA ŠOŠIĆ, član Upravnog odbora Vijeća roditelja Županije Sarajevo
“Učenicima je smanjeno vladanje, napravljen je plan podrške interno u školi, znači plan podrške radi škola interno i plan brige se radi u situacijama kada se uključuju eksterni sudionici kao što su Centar za mentalno zdravlje, lokalna policija, itd. Nažalost, izmjenama Pravilnika ne predviđaju se nikakva zakonska rješenja koja bi omogućavala recimo isključivanje učenika iz škole, niti bilo kakvu strožiju odgojno-disciplinsku mjeru”.
Iz Javne ustanove Gimnazija “Obala” najoštrije su osudili nasilje, istakli da škola svakodnevno, predano i odgovorno radi na prevenciji i suzbijanju svih oblika nasilja.
“U konkretnom slučaju, postupano je u skladu s propisima i profesionalnim standardima, uz pravovremenu reakciju nadležnih službi. Zahvaljujemo Policijskoj upravi Centar i službi Hitne pomoći na brzoj i profesionalnoj intervenciji. Nakon ukazane medicinske pomoći i obavljenog pregleda, radnica se vratila u školu”, priopćili su iz JU Gimnazija “Obala” Sarajevo.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Županije Sarajevo oštro je osudilo nasilničko ponašanje učenika, kroz priopćenjem za javnost.
“Nasilju u bilo kojem obliku nema mjesta u našim školama”, naveli su iz Ministarstva te istakli da podižu glas protiv nasilja i uvijek usmjeravaju sve aktivnosti kako bi se postigla nulta tolerancija na nasilje u školi, van škole, u realnom i u digitalnom okruženju. Ističu da je Ministarstvo zaprimilo informaciju o kriznom događaju koja ne upućuje na to da je profesorica napadnuta kako je u javnosti plasirana informacija, te će ovo ministarstvo dodatno zatražiti pojašnjenja i inicirati potrebne nadzore.
Podršku je uputio Sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Županije Sarajevo. Riječima podrške ali i upozorenja oglasio se i sarajevski profesor Vedran Zubić. Ukazali su na propuste u sustavu.
SAUDIN SIVRO, predsjednik Županijskog odbora samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja ŽS
“U škole treba vratiti mir, dostojanstvo, integritet, povjerenje, odaljili smo se previše, previše govorimo o materijalnom, previše administracije, administracija ubija obrazovanje. Mi o tome govorimo godinama, prosvjetni radnici se ne mogu posvetiti svom poslu, odnosno odgoju i obrazovanju djece zato što moraju raditi administrativne poslove”.
VEDRAN ZUBIĆ, profesor
“Sad dolazi do izražaja sva kvazidemokracija, pseudopedagogija, katastrofalni pravilnici, onemogućavanje pedagoškog rada, bespotrebna papirologija”.
Sve učestaliji napadi su refleksija stanja u društvu, objašnjava sociolog Vasić. Djeci se mnogo povlađuje, umjesto da se nameće odgovornost.
VLADIMIR VASIĆ, sociolog
“Izgubilo se poštovanje, izgubio se autoritet. Prije deset, 15 godina djeca su imala poštovanje prema roditeljima, pa prema nastavnicima i suradnicima u školi, tako da nas skupo košta sloboda, skupo košta liberalizacija, skupo nas koštaju ta silna prava. Dijete naravno mora da ima svoje pravo u društvu, mora da ima odgovornost i mora se jasno znati gdje je mjesto nastavniku, gdje je mjesto roditelju, a gdje učeniku”.
Odgovorni su svi, od donosioca propisa, onih koji ih sprovode, kao i šira društvena zajednica, poručuju sugovornici. Jer, kako ističu, još jednom smo zakazali kao društvo, izvrnutih vrijednosti, u kojem se više bavimo politikom, materijalnim stvarima, a sve manje mladima na kojima treba da svijet ostaje, koji jednog dana trebaju da donose velike odluke i upravljaju društvom, piše BHRT.
