Snažan fokus na umjetnu inteligenciju, razvoj globalnih tehnoloških proizvoda i promjene na tržištu rada tematski su obilježile drugi dan MoStart konferencije, događaja u organizacija Sveučilišta u Mostaru i Centra za informacijske tehnologije SUMIT, koji je kroz niz predavanja i panela ponudio konkretne uvide u smjer u kojem se kreće suvremena IT industrija.
U tom kontekstu, Damir Sabol, direktor softverskog inženjeringa u Googleu i osnivač aplikacije Photomath, govorio je o razvoju aplikacije – od ideje nastale iz svakodnevnog problema s domaćom zadaćom do globalnog proizvoda kojeg koriste milijuni korisnika. „Polazio sam s mišlju da ovim projektom rješavam problem za puno ljudi, osobito roditelja, i u to sam bio prilično siguran. Nisam očekivao da će proizvod postati toliko velik – znao sam da će biti zanimljiv, ali ne i da će ga trebati gotovo svi. Tek kada smo ga plasirali na tržište, postalo je jasno da je riječ o velikoj stvari i da ima smisla uložiti puno više vremena i pažnje“, istaknuo je Sabol, dodavši kako je uspjeh rezultat kombinacije napredne tehnologije i jednostavnog korisničkog iskustva.
Transformacija suvremenog društva
Središnji dio programa obilježio je panel „Civilizacija 2.0 – AI kao krojač nove ere čovječanstva“, na kojem su sudjelovali vodeći ljudi regionalne tehnološke scene – Dženan Lojo (TIS Grupa), Ivan Jelušić (Orqa), Marko Laco (Ito) i Senad Šantić (ZenDev), uz moderiranje Petra Štefanića. Kroz raspravu su otvorena pitanja dubokih promjena koje umjetna inteligencija donosi tržištu rada i društvu u cjelini, uz naglasak na činjenicu da tehnologija više nije samo alat, nego ključni čimbenik koji redefinira poslovne modele, organizaciju rada i svakodnevni život.
Poseban interes izazvao je i razgovor o budućnosti financijskih tehnologija, u kojem je Hrvoje Ćosić, direktor kompanije Aircash, govorio o transformaciji digitalnog novca i promjenama u navikama korisnika. „Digitalne financije mijenjaju svijet – od načina na koji razvijamo proizvode do toga kako korisnici plaćaju i kupuju. Posebno su važne navike za mlađih generacija jer im omogućujemo jednostavnije i brže plaćanje, internetsku kupovinu i općenito lakše upravljanje novcem“, kazao je Ćosić, naglasivši i važnost sigurnosnih mehanizama u digitalnom okruženju.
Inspirativnu dimenziju programu dao je i razgovor s Karlom Vrančićem, studentom Harvarda i MIT-a, koji je kroz vlastiti primjer spojio sport, znanost i poduzetništvo, pokazujući kako ambicija i multidisciplinarnost otvaraju vrata globalnim uspjesima.
Inovacije, startupi i digitalna pismenost
Perspektivu startup svijeta donio je Matija Matijevac kroz predavanje o propuštenim prilikama i psihologiji inovacija, ističući kako razlika između neuspjeha i globalnog uspjeha često leži u ustrajnosti i pravovremenom prepoznavanju vrijednosti ideje. Kroz konkretne primjere sudionici su imali priliku razumjeti dinamiku razvoja tehnoloških proizvoda i izazove s kojima se suočavaju poduzetnici. Praktične uvide u startup ekosustav dodatno je ponudio Dragan Petric kroz pregled najboljih i najgorih praksi uspješnih i neuspješnih startup projekata.
Završni panel „Algoritmi, laži i digitalni novčanici: Što zapravo znači biti pismen danas?“ dodatno je otvorio jedno od ključnih pitanja suvremenog društva – kako se snalaziti u svijetu u kojem tehnologija sve više posreduje naš odnos prema informacijama, novcu i svakodnevnim odlukama. U raspravi su sudjelovali Toni Milun (autor knjige „Budi financijski fit“), Nikola Mujdžić Reščić (GoThrive), Jurica Jednačak (HANFA) te Zoran Balkić (Base58), uz moderaciju Dragana Petrića. Fokus panela bio je na izazovima digitalne pismenosti u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i digitalnih financija, pri čemu je naglašeno kako sposobnost prepoznavanja vjerodostojnih informacija postaje jednako važna kao i razumijevanje tehnologija koje oblikuju suvremeno društvo.
U tom kontekstu Toni Milun je istaknuo kako je konferencija bila iznimno kvalitetna te da je bilo mnogo korisnih i praktičnih uvida, posebno za mlade. Naglasio je da bi ključna poruka trebala biti usmjerena na rano razvijanje financijskih navika – da se već od prve zarade počne razmišljati o investiranju te da se što ranije uđe u svijet rada kako bi se izgradile dugoročne radne i razvojne navike.
Također je upozorio na sve učestalije online prijevare, ističući kako je i sam saznao da postoji njegov lažni video koji kruži internetom, napravljen još prošle godine. Iako se može prepoznati da nije riječ o njemu, upozorio je da današnji AI alati omogućuju izradu vrlo uvjerljivih lažnih videozapisa, zbog čega je sve teže razlikovati istinu od manipulacije, što dodatno naglašava važnost digitalne opreznosti i kritičkog promišljanja.
Konferencija koja povezuje ljude i ideje
O značaju same konferencije govorio je i prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru, istaknuvši kako je MoStart rezultat kontinuiranog rada i zajedničkog angažmana velikog broja ljudi.
„MoStart se ne gradi preko noći – iza ovakve konferencije stoji velik broj ljudi, od organizacijskog tima do volontera. Posebno nas veseli što se predavači rado vraćaju, što potvrđuje kvalitetu sadržaja, ali i vrijednost povezivanja i razmjene znanja koju konferencija pruža“, istaknuo je Volarić.
Drugi dan konferencije još jednom je potvrdio kako MoStart predstavlja važnu platformu za povezivanje industrije, akademske zajednice i mladih talenata, ali i prostor u kojem se otvaraju ključna pitanja budućnosti tehnologije i društva u cjelini. Posljednji dan konferencije posvećen je znanosti.
