Obilne padaline prave probleme građanima Bosne i Hercegovine.Prave ih i poskupljenja koja ne prestaju. U marketima u Bosni i Hercegovini litra mlijeka košta gotovo kao litra goriva. Primarni proizvođač po litri dobije najviše 80 feninga, kupac ga plati čak tri marke u nekim trgovinama. Gdje nestaje razlika ili tko uzima taj novac?
Proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini na pravom je ispitu. Poskupljenje hrane i repromaterijala za proizvodnju ne prati i otkupna cijena, pa sve više farmera zasušuje grla.
MILENKO NIKOLIĆ, proizvođač mlijeka
“Kad je cijena bila 65 feninga bili smo zadovoljni jer je hrana bila 5 feninga, ali sad je hrana otišla na sto maraka i tu nema matematike za proizvodnju.“
PETAR DRAGOJLOVIĆ, proizvođač mlijeka
“Ja sam računao, da bih samo poklopio sebe mene mora izaći mlijeko na 1,40 ja sam izračunao svaki moj ulaz i izlaz, faktički ja na mlijeku gubi i nemojte se čuditi što narod smanjuje stoku.“
Dok litar mlijeka u marketima košta i više od tri marke, primarnom proizvođaču otkupna cijena je od 80 do 90 feninga. Na pitanje u čiji džep odlazi razlika od preko dvije marke, proizvođači odgovaraju.
BOŠKO RADIĆ, Udruženje poljoprivrednika Semberije i Majevice
“Razlika ide mljekarama i lancima velikim trgovinskim centrima.Građani moraju da shvate da je otkupna cijena mlijeka od 85 do marke, to je ono što proizvođač ima, a razlika od 2,5 marke je u problemu sa onima koji drže mljekare.“
Zbog niske otkupne cijene, mljekari se okreću tzv. prodaji „od vrata do vrata“.
MILENKO NIKOLIĆ, proizvođač mlijeka
“Nose mušterijama, imaju stalne mušterije kojim nose kući, na kućnu dostavu dobivaju mlijeko i ljudima se malo više isplati, nemaju maltretiranja oko premija.“
Iako su u više navrata tražili da otkupna cijena bude viša, u tome nisu uspjeli.
Stočarstvo u Bosni i Hercegovini nema perspektivu, a ukoliko ovaj trend bude nastavljen, gašenje farmi je neminovno. Na kraju, mljekarima i stočarima u BiH ostaje samo da se uzdaju u veće poticaje koji su najavljeni ove godine kako bi održali proizvodnju, piše BHRT.
