Prof. dr. sc. Boris Havel, recenzent knjige „Jeruzalemski muftija El Huseini i Muslimani BiH – Zamračena priča iz Drugog svjetskog rata“ autorice prof. dr. sc. Mirjane Kasapović, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako je Memorandum muslimanskih prvaka iz 1942. upućen Adolfu Hitleru rasistički tekst koji je iz perspektive civiliziranog i uopće uljuđenog shvaćanja međuljudskih odnosa za svaku osudu.
Objasnio je da se u Memorandumu muslimanski prvaci pozivaju na zajedničko podrijetlo s Germanima, nastojeći se približiti Hitleru kako bi ih prepoznao kao dio svoga naroda te da bi na toj osnovi gradili političku budućnost BiH. „Ovo je skandalozan dokument koji je s pravom polučio dosta pozornosti nakon što ga je prof. Kasapović objavila u knjizi. Oni koji su ga spomenuli uglavnom su marginalizirali njegovo značenje, micali su sporne dijelove i tumačili ga na način koji je bizaran.“
Jednonacionalna BiH i sporenje Daytona
Kazao je kako prof. Kasapović u knjizi polemizira s bošnjačkim intelektualcima koji su na različite načine tumačili memorandum, među kojima je i Šaćir Filandra, koji prema onom što piše u knjizi ističe kako Memorandum zagovara očuvanje višenacionalne i interkonfesionalne Bosne te pripadnost stanovništva državi Bosni.
Havel je istaknuo kako knjiga donosi niz sličnih primjera u kojima se kroz određene i rasističke percepcije zagovara bosanski odnosno bošnjački unitarizam, pritom dovodeći u pitanje politička prava Hrvata i Srba te osporavajući legitimnost i logiku, primjerice, Daytonskog mirovnog sporazuma. „Ideje koje su nastale tijekom Drugog svjetskog rata nastavile su živjeti u jednom dijelu intelektualne elite među bosanskohercegovačkim muslimanima te i danas proizvode stanovite političke pozicije. Prije Memoranduma i prije nacizma ne postoje dokumenti, koji bi upućivali na rasnu percepciju bh. društva“, kazao je Havel i dodao kako se može pretpostaviti da takve politike vuku korijene iz Memoranduma.
Himmlerova uloga u Sarajevu
Objasnio je da je Hadži Emin el Huseini 1943. godine došao u Sarajevo i potaknuo osnivanje Handžar divizije, prve SS divizije koju nisu sačinjavali Nijemci. Dodao je kako je Himmlerova vizija širenja utjecaja SS-a je bila uključivanje svekolikog islamskog svijeta, ali da je najveći uspjeh polučila među bosanskohercegovačkim muslimanima u okviru Handžar divizije.
„Bosanskohercegovački muslimani nalazili su se na udaru brojnih pokolja, osobito četničkih, te su tražili okvir unutar kojega će se moći braniti. Ideološka i vojna suradnja između Islamske zajednice i nacističkog pokreta, osobito SS-a, već je rasvijetljena, ali bilo bi dobro dodatno istražiti njezine uzroke, kontekst i posljedice, ali to ne bi trebalo koristiti u svakodnevnom političkom razračunavanju.“
Bacanje kamena na Hrvate
Upitan koliko se sve ovo reflektira na ono što se danas živi u BiH kazao je kako knjiga dobra prigoda da se „bosanskohercegovačka muslimanska zajednica samokritički preispita po pitanju dijela svojih identiteta i političkih stavova, a osobito kada se radi o blaćenju hrvatske strane, da im bude jasno da ne mogu tako lako bacit kamen na nekoga tko je možda kriv za razmjerno sličnu stvar za koju su i oni.“ Dodao je kako je riječ o vrijednom tekstu koji otvara osjetljive teme, a koje su i danas vidljive kroz nazive ulica i škola u Sarajevu i drugim gradovima BiH, gdje su često nedovoljno poznate ili podložne zloupotrebama.
„U isto vrijeme valja napomenuti kako je ideologija Hadži Emin el Huseinija puno prisutnija na Bliskom istoku, unutar sunitskih, islamističkih i džihadističkih pokreta, osobito njegovo viđenje Židova. Dakle, još jednom, ono što se kosi s normativnom islamskom mišlju i danas je prisutno te je u srži najkrvavijih sukoba sa židovskim narodom i državom Izrael“, objasnio je Havel.
O aktualnom stanju u Izraelu, ulozi Benjamina Netanyahua, odnosima na Bliskom istoku, tzv. Velikom Izraleu i Trećem hramu, Libanonu i Iranu, razlikama između sunita i šita, sklonosti jeruzalemskog muftije Hitleru i njegovoj ulozi u Holokaustu te odlasku izaslanstva hercegovačkih muslimana u Rim i njihovim zahtjevima više u videu emisije Kompas.
