Otkad je rat s Iranom započeo prije 50 dana, svijet je izgubio više od 50 milijardi dolara vrijedne sirove nafte koja nije proizvedena, a posljedice te krize osjećat će se mjesecima, pa čak i godinama, prema procjenama analitičara i izračunima Reutersa.
Abbas Aragchi, iranski ministar vanjskih poslova, izjavio je u petak da je Hormuški tjesnac otvoren nakon sporazuma o prekidu vatre postignutog u Libanonu, dok je američki predsjednik Donald Trump rekao da vjeruje da će sporazum o okončanju rata s Iranom doći “uskoro”, iako vrijeme ostaje nejasno.
Više od 500 milijuna barela sirove nafte i kondenzata uklonjeno je sa svjetskog tržišta od početka krize krajem veljače. Od početka krize krajem veljače, prema podacima Kplera (privatne analitičke i podatkovne tvrtke koja prati tržišta energije i roba, posebno nafte, plina i brodarstva), ovo predstavlja najveći poremećaj u opskrbi energijom u modernoj povijesti.
Drugim riječima, 500 milijuna barela nafte izgubljenih na tržištu ekvivalentno je smanjenju globalne potražnje za zračnim prometom tijekom 10 tjedana, potpunoj obustavi cestovnog prometa u svijetu tijekom 11 dana ili odsutnosti nafte za globalno gospodarstvo tijekom pet dana, rekao je Ian Mouat, glavni analitičar u Wood Mackenzieju.
Gotovo mjesečna potražnja za naftom u Sjedinjenim Državama ili više od mjesečne ukupne potrošnje nafte u cijeloj Europi, prema procjenama Reutersa.
Približna šestogodišnja potrošnja goriva američke vojske, na temelju godišnje upotrebe od oko 80 milijuna barela u fiskalnoj godini 2021.
Količina goriva dovoljna za napajanje svjetske međunarodne brodarske industrije tijekom četiri mjeseca.
Zaljevske arapske zemlje izgubile su oko osam milijuna barela sirove nafte dnevno u ožujku, što je gotovo jednako ukupnoj proizvodnji Exxon Mobilea i Chevrona, dviju najvećih naftnih kompanija na svijetu.
Izvoz mlaznog goriva iz Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Bahreina i Omana pao je s oko 19,6 milijuna barela u veljači na samo 4,1 milijun barela u ožujku i travnju zajedno, prema podacima Kplera.
Taj gubitak izvoza bio bi dovoljan za oko 20.000 povratnih letova između njujorške zračne luke John F. Kennedy i londonske zračne luke Heathrow, prema procjenama Reutersa.
Budući da je cijena sirove nafte od početka sukoba u prosjeku oko 100 dolara po barelu, te izgubljene količine predstavljaju oko 50 milijardi dolara izgubljenih prihoda, rekao je Johannes Raubal, viši analitičar sirove nafte u Kpleru.
To je ekvivalentno smanjenju godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Njemačke za jedan posto, ili približno ukupnom BDP-u manjih zemalja poput Latvije ili Estonije.
