Bosna i Hercegovina nije odustala od europskog puta i europske integracije ostaju u fokusu rada domaćih institucija, poručila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Naglasila je da je europski put važan ne samo kao politički cilj, već i zbog koristi za građane, ekonomiju i ukupne odnose u Bosni i Hercegovini.
Mi na tom putu insistiramo. Naš put, kad su u pitanju europske integracije često puta se razlikuje u određenim stvarima i neki imaju svoje viđenje. Razlikujemo se i po tome da postoje različite razine vlasti koje moraju donositi određene odluke kad je europski put u pitanju – navela je Krišto.
Kada je riječ o Reformskoj agendi, Krišto je podsjetila da njena realizacija zahtijeva širu suglasnost i koordinaciju svih nivoa vlasti – od institucija Bosne i Hercegovine do entiteta i županije. Govoreći o financijskim sredstvima Europske unije, Krišto je navela da su nacrti sporazuma o instrumentu i zajmu Europske komisije nedavno dostavljeni, nakon čega su odmah proslijeđeni Ministarstvu financija i trezora BiH na dalje postupanje. Operativne aktivnosti u ovom procesu, kako je dodala vezane su za Ministarstvo financija, Direkciju za europske integracije i Direkciju za ekonomsko planiranje.
Krišto je nakon sjednice Vijeća ministara rekla da se najveći broj tačaka dnevnog reda odnosio na prijedloge pravilnika o unutarnjem ustrojstvu ministarstava, tijela uprave, samostalnih organizacija i organizacija u okviru institucija BiH.
Iako se Vijeće danas nije izjašnjavalo o samim pravilnicima, kako je dodala, vođena je opsežna i kvalitetna rasprava, kako unutar nadležnih resora, tako i u suradnji sa Uredom za zakonodavstvo. Tijekom rasprave ukazano je na niz neusklađenosti prijedloga pravilnika sa važećim zakonima, kao i na neujednačene kriterije kada je riječ o uvjetima i stručnoj spremi zaposlenih, posebno u kontekstu statusa državnih službenika.
Ministarstvo pravde BiH i Ured za zakonodavstvo, kako je zaključeno, zaduženi su da, u suradnji sa svim nadležnim ministarstvima, izvrše korekcije prijedloga pravilnika u skladu sa primjedbama iznesenim tijekom rasprave i sadržajem stenograma sa sjednice. Cilj je da se korigirani pravilnici ponovo nađu na dnevnom redu neke od narednih sjednica Vijeća ministara, kako bi se o njima moglo odlučivati.
Krišto je navela da je u više navrata poticala diskusije o fiskalnim pitanjima, proračunskim obavezama institucija BiH, kao i rastu troškova života u kontekstu globalnih dešavanja.
Na pitanje usvajanja Globalnog fiskalnog okvira, kako je istakla, više je puta ukazivano kao na zakonsku i institucionalnu obavezu. Krišto je dodala da su članovi Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća o tom dokumentu već postigli suglasnost, ali da je potrebno da se o njemu formalno izjasni Fiskalno vijeće BiH.
Svakako postoji neodgodiva i hitna obaveza usvajanja budžeta institucija za 2026. godinu i zbog funkcioniranja institucija i zbog sindikata, svih državnih službenika, svega onoga što se veže za njihov status, za zaposlene i za normalno funkcioniranje institucija. Na kraju, to je naša obaveza i odgovornost – naglasila je Krišto.
Ministarstvu financija BiH i ministru Srđanu Amidžiću, kako je navela, ponudila je inicijativu da, u svojstvu resornog ministra i predsjednika Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, razmotri postojeći zakonodavni okvir i predloži mjere koje bi mogle ublažiti negativne posljedice koje zbog globalne situacije osjećaju gospodarstvenici i građani.
Krišto je, govoreći o problematici profesionalnih vozača u okviru pravila „90 dana u periodu od 180 dana“ na teritoriji Europske unije istakla da je o tom pitanju vođen niz razgovora s institucijama Europske unije, kao i s predstavnicima Republike Hrvatske.
Naglasila je da se radi o regionalnom problemu koji se ne može riješiti bilateralno, jer je Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, obavezna primjenjivati važeće EU direktive. Ipak, tijekom nedavnih razgovora s premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, kako je dodala, otvorena je mogućnost izmjena Zakona o strancima, što bi moglo omogućiti određenim transportnim kompanijama registraciju poslovnica u Hrvatskoj, a time i lakši pristup boravišnim ili radnim dozvolama za vozače iz Bosne i Hercegovine.
