Slovenija za obrtnike, Njemačka za medicinske sestre i tehničare, a Hrvatska za ugostiteljske radnike iz BiH. To su obećane destinacije u koje odlaze radnici iz BiH trbuhom za kruhom. Približavanjem turističke sezone u Dalmaciji, potražnja za radnicima u ugostiteljstvu ponovno raste, a poslodavci tvrde da će bez većih plaća biti teško pronaći kvalitetne ljude. S obzirom na nedostatak radne snage ugostitelji sve više počinju zapošljavati najesen, odmah nakon završetka prethodne sezone.
Cilj je osigurati stabilan tim i zadržati kvalitetne zaposlene. – Plaće moraju rasti. Inflacija je tu, troškovi života su veći, a radnici imaju iste troškove kao i svi ostali građani – ističe jedan splitski ugostitelj, dodajući da se radnici danas ne mogu zadržati samo novcem već i dobrim uvjetima rada.
Približavanjem sezone rastu i očekivanja radnika. Prema podacima portala MojPosao, konobari u sezoni očekuju oko 1590 eura mjesečno, kuhari gotovo 2000 eura, recepcionari oko 1500 eura, dok čistači traže oko 1390 eura. Za konobare to znači povećanje od oko 9% u odnosu na prošlu godinu, što dodatno potvrđuje trend povećanja troškova rada u turizmu, prenosi dnevno.hr. Neki ugostitelji pokušavaju se prilagoditi novim okolnostima i uvode cjelogodišnje poslovanje kako bi zadržali radnike. “Kada radite tijekom cijele godine, lakše je zadržati ljude. Zimi radite manje sati, ljeti više, ali tim ostaje stabilan”, objašnjava menadžer u jednom splitskom restoranu za RTL. Dok se na jadranskoj obali ubrzano sklapaju ugovori sa sezoncima, poslodavci u BiH već sada se suočavaju s najavama otkaza tisuća radnika i spremaju se na improvizacije, zapošljavanja nekvalificiranih kadrova, pa čak i skraćivanje radnog vremena samo da bi preživjeli ljeto i sačuvali poslovanje, prenosi N1. Najteže je pogođen sektor ugostiteljstva i hotelijerstva iz kojeg radnici odlaze, najčešće u Hrvatsku na primorje, u tolikom broju da pojedini restorani zatvaraju kuhinje tijekom ljeta, a kafići skraćuju smjene da bi pregurali do jeseni. Predsjednik Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeca” Dalibor Šajić upozorava da je Hrvatska ove godine izdala više od 550.000 radnih dozvola za sezonce. Objašnjava da su Hrvati shvatili koliko su im radnici potrebni, da od toga zarađuju i pune proračun i uložili su u svoj turizam. “Turizam nije naivna grana, a mi se ne ponašamo ozbiljno prema njemu. Svaki euro je bitan. Ne samo što se puni proračun nego što tako novac ostaje u gospodarstvu. Za to vrijeme mi gubimo i radnu snagu i prihode u ovoj grani. Svaki čovjek koji ostane ovdje, on radi, doprinosi državi, društvu, tu zarađuje i troši novac. Iz toga se financira sve do jedna grana gospodarstva, cijela država.
Odlaskom radnika na sezonu smanjuje se zarada, nema plaća, manje se skupi PDV-a. Veliki problem za cijelo društvo je što nitko ne traži način da se podignu plaće na pravi način, ne samo u ugostiteljstvu nego u svim sektorima. Svi smo u problemima, netko izravno ili neizravno, a to se najviše osjeti na potrošnji”, kaže za N1 Šajić. Kaže da nam ni strani radnici nisu od velike pomoći jer smo mi njima samo tranzitna ruta. Oni uglavnom samo prolaze i nastavljaju prema EU.
Na pitanje kakve su plaće u našem ugostiteljstvu i koliko smo daleko od Hrvatske, Šajić kaže da kod nas zarade konobara počinju od 1400 do 1500 KM, a profesionalnih kuhara su nešto više. Za to vrijeme na stranicama koje nude posao na primorju jasno se vidi kolika je razlika u zaradama. Tako se, primjerice, kuhar i pizza-majstor mogu zaposliti za plaće od 3500 KM pa čak do 6000 KM, roštilj-majstor od 3000 do 4000 KM. Plaće konobara se razlikuju od lokacije, složenosti posla i veličine objekta u kojem rade, pa oni mogu zaraditi od 2800 KM do 4500 KM. Slično je i sa sobaricama, recepcionarima i drugim poslovima u turizmu. Svi poslodavci redom radnicima nude smještaj, hranu i izradu radnih dozvola. Samo u Dubrovnik je u proteklih pet godina na sezonski rad iz Trebinja došlo više od 5000 radnika, i to uglavnom na poslove ugostiteljske djelatnosti poput konobara, kuhara, recepcionara, prenosi Večernji.
Vlasnici hotela i ugostiteljskih objekata u Trebinju kažu kako je odlazak radnika u Dubrovnik sada već veliki problem jer ne mogu naći kvalitetnu radnu snagu. Kažu kako su u gradu ostali samo mladići od 17, 18 i 19 godina koji žele raditi, ali jednostavno nemaju iskustva.
