Ukapljeni plin s hrvatskog terminala na otoku Krku stići će jednoga dana i u Hercegovinu i središnju Bosnu. Za taj strateški projekt zainteresirani su Hrvatska i Hrvati iz Bosne i Hercegovine. A isto tako i vlast i investitori iz Sjedinjenih Američkih Država, piše HRT.
Pojam Južna plinska interkonekcija označava izgradnju plinovoda od Dugopolja do Posušja, Tomislavgrada, Mostara i Novog Travnika. Proteklih tjedana u Sarajevu i Mostaru bilo je o plinovodu nekoliko razgovora s ulagačima iz Amerike.
Hrvatska strana u Bosni i Hercegovini nema posebnih uvjeta za gradnju plinovoda, ako bi gradio američki investitor, kaže predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović. No, bošnjački partneri u Federaciji imaju dodatne ideje javno-privatnog partnerstva, što znači da bi Hrvate iz BiH u nekom slučaju mogli izbaciti iz projekta. Hrvati bi htjeli plinovod s Amerikancima.
Ja sam uvjeren da će to biti snažan kocesionar koji je zainteresiran osim južne plinske interkonekcije za izgradnju tri, odnosno četiri plinske centrale u Bosni i Hercegovini po 400 MW. Koji značaj to ima danas kad je u pitanju energija najbolje vidimo prema cijeni energenata u ovom trenutku, tvrdi Čović.
Sarajevska tvrtka BH gas u čijoj upravi nema utjecaja Hrvata, prema novom zakonu koji se priprema, ne bi bila jedini operater za plin u BiH. Ona je glavna po sadašnjem zakonu, koji je donesen uz pritisak bivšeg Bidenovog veleposlanika u Sarajevu.
Ono što je isključiva strateška želja i Bosne i Hercegovine i Federacije pa ako hoćete i hrvatske politike je da što žurnije pozicioniramo američkog investitora kroz zakonodavni okvir kako bi izravno mogli početi raditi na projektu, smatra Damir Džeba, zastupnik u Parlamentu FBiH.
Projekt Južne plinske interkonekcije nije moguć bez Republike Hrvatske.
Mi tu vidimo stratešku opredijeljenost povezivanja s Republikom Hrvatskom i iz tog razloga će i ovaj projekt južne interkonekcije doprinijeti još kvalitetnijem i komercijalnim odnosima, ali isto tako i dobrosusjedskim odnosima, poručio je Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH.
Bosna i Hercegovina trebala bi žurno usvojiti Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji kako bi BiH i Hrvatska mogle sklopiti međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda. Očekujući skup Inicijative tri mora u Dubrovniku krajem travnja, Hrvati žele da taj zakon o plinskoj vezi dođe što prije.
Dogovor je da to uradimo u narednih sedam do deset dana i da idemo s Vladom Republike Hrvatske razgovarati, a predsjedateljica Vijeća ministara već razgovara s predsjednikom Vlade na tu temu. Cilj je naravno krajem četvrtog mjeseca da se taj potpiše u Dubrovniku, objasnio je Čović.
Plinovod bi donio i izgradnju plinskih centrala za proizvodnju struje u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli. Tamo su i veliki industrijski potrošači.
Razgovara se i o mogućnosti da se i američki Bechtel uključi u gradnju Koridora 5C i Jadransko-jonske ceste, jer tamo gdje su američki investitori – tu je i najveći stupanj sigurnosti, koja je posebno važna za ovaj dio svijeta.
