Njemačka je mnogim Hrvatima postala skupa, pa nije ni čudo da se sve više naših ljudi vraća doma. Prema procjenama, svake se godine u Hrvatsku vrati oko 10.000 ljudi iz dijaspore, a u posljednje tri godine povratak je odabralo oko 30.000 osoba. Najviše ih dolazi upravo iz Njemačke. U takvim okolnostima, nije čudo da Hrvati u potrazi za boljim životom biraju neke druge, dosada im manje privlačne zemlje. Jedna od njih je Finska gdje su plaće dvostruko više, a stanovi se čak i u Helsinkiju mogu kupiti za dvostruko manju cijenu nego npr., u Zagebu, piše Dnevno.hr.
Korisnik PaymentLegitimate761 na Redditu je ispričao svoje iskustvo života u Finskoj. “Ovdje ne možeš nabijati rentu i dizati rentu kako ti se prohtije. I ovdje je kupnja stana ili kuće dva puta, a i više, jeftinija nego kod nas negdje daleko od većih gradova. Ni sami ne znate kakve cijene plaćate kod kuće da živite u lošem stanu u najmu.
Ovdje ću platiti neku cijenu, ali ću živjeti u novogradnji što se tiče najma, ako već moram biti u najmu. I država ti regulira cijene tako da kroz određeni period možeš dignuti cijenu najma samo minimalno”, napisao je PaymentLegitimate761 dodajući da je bio u Njemačkoj i da se ona po ničemu ne može usporediti s Finskom.
Prosječna plaća
Prema podacima finskog statističkog ureda Statistics Finland, prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih s punim radnim vremenom iznosila je 4.252 eura u četvrtom kvartalu 2025. godine.
Koliko to iznosi “na ruke” ovisi o nizu faktora, porezu, mjestu stanovanja, crkvenom porezu i osobnoj poreznoj kartici. Međutim, podaci OECD-a pokazuju da prosječni samac bez djece u Finskoj nakon poreza i doprinosa zadrži oko 69,7 posto bruto plaće. Kada se taj udio primijeni na prosječnu bruto plaću, dolazi se do procjene od približno 2.900 do 3.000 eura neto mjesečno, što je i dvostruko više nego u Hrvatskoj gdje je u prosincu prošle godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 1 494 eura
Kada je riječ o nekretninama, situacija je nešto složenija jer cijene značajno variraju ovisno o vrsti stana i lokaciji. Prema podacima Statistics Finland, cijene starijih stanova u stambenim zgradama pale su za 2,5 posto tijekom 2025. godine, a u siječnju 2026. bile su još 2,8 posto niže nego godinu ranije. Istodobno se novogradnja kretala u suprotnom smjeru. Cijene novih stanova u 2025. godini blago su porasle za 0,2 posto, dok su u četvrtom kvartalu 2025. novi stanovi bili 3,1 posto skuplji nego godinu prije.
Na razini cijele države, procjenjuje se da je prosječna cijena kvadrata novogradnje oko 5.100 eura, dok je prosjek svih tipova nekretnina oko 2.900 eura po kvadratnom metru, uz medijan oko 2.600 eura. Niži prosjek rezultat je činjenice da u statistiku ulaze i stariji stanovi te nekretnine u manjim gradovima.
Koliko košta stan u Finskoj
Razlike između gradova su velike. U Helsinkiju, primjerice, cijene su znatno više nego u ostatku zemlje. Stan u glavnom gradu često košta između 200.000 i 350.000 eura, dok se u manjim gradovima može pronaći stan za 45.000 do 70.000 eura. Prosječna cijena starijih stanova procjenjuje se na oko 2.487 eura po kvadratu, dok se u jeftinijim dijelovima Helsinkija cijene kreću između 1.900 i 3.000 eura po kvadratu. U središtu grada cijene mogu biti i dvostruko ili trostruko veće. To je opet puno niže nego u Zagrebu gdje je i cijena starogradnje dva puta viša.
Najniže cijene nekretnina obično se nalaze u manjim gradovima na istoku i sjeveru zemlje. Tamo je moguće pronaći stanove za iznimno niske iznose. Primjerice, u gradu Imatra oglašavan je stan od 40 kvadrata za oko 4.700 eura, dok se drugi mali stanovi mogu pronaći za oko 19.500 eura. U praksi, većina malih stanova u tim područjima prodaje se u rasponu od 20.000 do 70.000 eura.
Slična situacija vrijedi i za kuće. U nekim selima ili manjim gradovima moguće je kupiti stariju kuću već za 15.000 eura, dok se solidne kuće u manjim sredinama najčešće prodaju za 30.000 do 80.000 eura. Među gradovima s nižim cijenama često se spominju Varkaus, Imatra, Joensuu, Kajaani i Kokkola.
