Tijekom prva dva mjeseca ove godine cijene peleta u Bosni i Hercegovini bile su prilično neujednačene. Prema podacima iz registra Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajna cijena ovog energenta u siječnju i veljači kretala se od približno 500 do više od 800 konvertibilnih maraka po toni, zavisno od kvaliteta proizvoda i dobavljača, piše Forbes.
Iz Ministarstva navode da razlike između županija nastaju zbog različitih tržišnih okolnosti, proizvodnih kapaciteta, troškova transporta i skladištenja, ali i zbog ugovora koje distributeri imaju s proizvođačima. Na kretanje cijena utiču i sezonske promjene potražnje, količina raspoloživih zaliha na lokalnom tržištu te poslovne odluke samih kompanija.
Nedostatak sirovine
Direktor kompanije „Drvosječa“ Muhamed Helać ističe da se drvna industrija u posljednje dvije godine suočava s ozbiljnim problemom nedostatka sirovine. Prema njegovim riječima, financijske poteškoće u pojedinim šumsko-gospodarskim gazdinstvima, kao i odnos ponude i potražnje, doveli su do poskupljenja drvne mase, što se direktno odražava na cijene peleta, briketa i ogrjevnog drveta.
Dodatni pritisak na tržište stvara i rast potražnje iz europskih zemalja. Kao primjer navodi Njemačku, gdje se zbog smanjenja ovisnosti o ruskom plinu sve više prelazi na sisteme grijanja koji koriste pelet ili ogrjevno drvo.
Helać ističe da na tržište utiče veliki broj faktora, te dodaje da drvna industrija ima slične probleme kao i druge grane privrede, uključujući i sektor transporta.
Ranija intervencija države
Pred početak prošle sezone cijena peleta naglo je porasla, pa je u određenim periodima tona prelazila i 700 KM. Zbog toga je Federalno ministarstvo trgovine privremeno ograničilo maksimalnu maloprodajnu cijenu na 480 KM po toni uz PDV. Ova mjera bila je na snazi do kraja 2025. godine.
Nakon isteka odluke uvedeno je novo uputstvo prema kojem proizvođači i trgovci moraju redovno prijavljivati promjene cijena i marži putem posebne web aplikacije. Na taj način javnost može pratiti kretanja cijena peleta po kantonima.
Iz Ministarstva ističu da je cilj ovakvog sistema osigurati transparentnost tržišta i omogućiti građanima da lakše usporede ponude različitih distributera. Također smatraju da javno objavljivanje cijena potiče konkurenciju i doprinosi stabilnijem tržištu.
Kritike proizvođača
S druge strane, pojedini proizvođači smatraju da je riječ o dodatnoj administrativnoj obavezi koja ne donosi značajne promjene na tržištu.
Helać navodi da se u registru ponekad pojavljuju cijene koje više nisu aktualne jer su trgovci prodali male količine po nižoj cijeni, nakon čega više nisu imali robu u ponudi. Takve situacije, prema njegovom mišljenju, mogu stvoriti pogrešnu sliku o stvarnom stanju na tržištu.
On dodaje i da se ova obaveza odnosi samo na Federaciju BiH, dok značajan broj proizvođača peleta posluje u Republici Srpskoj.
Veliki udio sive ekonomije
Proizvođači upozoravaju i na značajan udio neregistrirane prodaje na tržištu ogrjeva. Kako ističu, dio proizvođača i trgovaca posluje bez fiskalnih evidencija, zbog čega ne plaćaju PDV i druge obaveze.
Zbog nižih cijena građani se često odlučuju na takvu kupovinu, iako to dugoročno stvara nelojalnu konkurenciju i smanjuje javne prihode.
Trenutne cijene kod proizvođača
Vlasnik i direktor firme „Erić-m“ iz Bijeljine Mladen Erić navodi da se pelet A1 kvaliteta u njihovoj proizvodnji trenutno prodaje po cijeni od oko 670 KM po toni sa uključenim PDV-om.
Prema njegovim riječima, kupci koji nabavljaju pelet direktno od proizvođača na tu cijenu moraju dodati troškove transporta i prodajnu maržu. On naglašava da je ova cijena bila ista i u januaru.
Erić ističe da su tokom 2024. i većeg dijela 2025. godine prodavali pelet po znatno nižoj cijeni, oko 430 KM po toni, ali da je takva prodaja bila neodrživa, zbog čega su smanjili proizvodnju.
Koliko košta proizvodnja
Prema njegovoj računici, za proizvodnju jedne tone peleta potrebne su približno dvije tone drvne mase. Ako je cijena sirovine oko 135 KM po kubiku, trošak sirovine za jednu tonu peleta iznosi oko 270 KM.
Na to se dodaju troškovi obrade i drobljenja, kao i izdaci za energiju i druge proizvodne procese, zbog čega ukupni trošak proizvodnje doseže oko 520 do 530 KM po toni.
Nakon dodavanja proizvođačke marže i PDV-a formira se maloprodajna cijena koja je trenutno prisutna na tržištu.
Hoće li doći do pojeftinjenja
Prema procjenama proizvođača, značajniji pad cijena u ovoj godini nije vjerojatan. Jedan od razloga je to što su skladišta u europskim zemljama uglavnom prazna, dok je potražnja i dalje velika.
Ipak, očekuje se da će peleta biti dovoljno za domaće tržište. Eventualno smanjenje cijena moglo bi uslijediti tek naredne godine, ukoliko proizvođači povećaju proizvodne kapacitete.
Kupovina najpovoljnija u proljeće
Proizvođači podsjećaju da je period od proljeća do sredine ljeta tradicionalno najpovoljniji za nabavku ogrjeva. Tijekom tog perioda potražnja je manja, pa kompanije često nude popuste na pelet i briket.
Kao jedno od mogućih dugoročnih rješenja za stabilizaciju tržišta ranije je najavljivana i izgradnja javne tvornice peleta u Županiji Sarajevo. Međutim, iz županijskog Ministarstva gospodarstva naveli su da trenutno nisu stvoreni potrebni uvjeti za realizaciju tog projekta.
U Federalnom ministarstvu trgovine naglašavaju da se u Bosni i Hercegovini cijene formiraju prema principima tržišne ekonomije. Ipak, u slučaju ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju ili naglog rasta cijena, vlasti imaju mogućnost uvođenja interventnih mjera kako bi stabilizirale tržište.
