Retorika zemalja s kojima Hrvatska graniči, a nisu članice Europske unije ni NATO-a niti to žele biti, “zabrinjavajuća” je, rekao je u ponedjeljak hrvatski ministar obrane Ivan Anušić u Zagrebu i u tom kontekstu istaknuo Srbiju za koju je kazao da sada raspolaže s ozbiljnim “ofenzivnim sustavima”.
“Permanentna retorika iz tih zemalja je zabrinjavajuća. Prema informacijama koje mi imamo, u ovom trenutku Srbija raspolaže s ozbiljnim ofenzivnim sustavima koji su izuzetno kompleksni, skupi i koje nabavljaju već punih četiri, pet ili šest godina”, kazao je Anušić na konferenciji o europskoj obrambenoj industriji u hotelu Westin u Zagrebu.
Jedine dvije Hrvatskoj granične zemlje koje nisu članice EU-a ili NATO-a su Srbija i BiH.
Službeni Beograd i dalje namjerava nastaviti kupovati naoružanje “koje može biti izuzetno opasno kada bi se upotrijebilo”, dodao je Anušić na konferenciji “Nova era europske sigurnosti: strategija, zajednička ulaganja i industrija” u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Srbija ponovno uvodi vojni rok, objavio je u krajem siječnja predsjednik Aleksandar Vučić rekavši da je zabrinut zbog navodnog formiranja vojnih saveza protiv Srbije, očito aludirajući na vojnu suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova.
Dodao je da su “drastično i dramatično” uvećani obrambeni kapaciteti ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
Anušić je priznao da ne zna koji motivi stoje iza tog procesa naoružavanja Srbije i da ne želi nagađati, ali da se pitanje obrane ne smije promatrati kao nešto što nije potrebno jer se može računati na zaštitu neke treće zemlje.
“Moramo pripremati kako bismo zaštitili svoje granice, životni prostor i narod”.
Jednako tako, Europa mora pod hitno mijenjati način funkcioniranja kada je riječ o obrani i sigurnosti jer je dosad ulagala u civilnu infrastrukturu, razvoj civilnog društva, poljoprivrede i gospodarstva, odnosno svega onoga što se nije izravno doticalo obrane, smatra Anušić.
Kritika EU-u
Također, Europa pitanju obrane, a naročito obrane svojih istočnih granica, mora pristupiti kao jedinstvena cjelina, dodajući da je u tome uvelike zakasnila, kazao je.
“(Sve države na istočnim granicama) EU-a ili NATO-a, trebaju imati poseban tretman u financiranju naoružanja i opreme jer će možda biti iduće koje će biti na meti i vjerojatno iskušane (kako bi se vidjelo) koliko je NATO spreman braniti svoje granice”, rekao je Anušić.
Pojasnio je da u prvom redu misli na baltičke zemlje, Finsku i Rumunjsku, ali i na Hrvatsku, koja na jugoistoku graniči sa zemljama koji nisu u NATO-u niti to žele biti.
“Jako kaskamo i teško dolazimo do zaključaka. Teško donosimo odluke kao Europa, generalno. Zakasnili smo, to je definitivno. Možemo samo zahvaliti dragom Bogu i ukrajinskim vojnicima i narodu što je uspio Ruse četiri godine držati daleko od granica EU-a”, izjavio je.
“Europa se uspjela zaštiti ne zahvaljujući svojoj sposobnosti i političkoj odlučnosti i kvalitetnim odlukama, nego hrabrosti i sposobnosti Ukrajini da se odupre invaziji”, dodao je ministar.
Istaknuo je da je situacija u Ukrajini lekcija za Europu i da se mora trgnuti.
Priznao je da njegov govor možda djeluje suviše mračno, ali ustvrdio da se tako razgovaralo 2014. kada su se pojavile prve naznake današnjih problema, odnosno ruska aneksija Krima, “ne bismo imali ni jedan posto ovih glavobolja”.
