Poljoprivreda u Republici Srpskoj, posebno mljekarski sektor, ulazi u kritičnu fazu, upozorilo je Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, navodeći da imaju najnižu neto potporu po mliječnoj kravi u regiji.
Analiza konkurentnosti podijeljena sa Savezom općina i gradova Srpske pokazuje da proizvođači mlijeka u Republici Srpskoj dobivaju od 600 do 1.170 KM manje poticaja po mliječnoj kravi u usporedbi s kolegama iz Federacije BiH i Srbije, uz istovremeno najveće regulatorno opterećenje u regiji.
Rezultat je ubrzani pad broja proizvođača, gubitak tržišta i rast ovisnosti o uvozu.
Prema analizi mljekarskog sektora za 2025. godinu, neto godišnja potpora po mliječnoj kravi u Republici Srpskoj iznosi oko 1.665 KM, dok u Federaciji Bosne i Hercegovine doseže i do 2.835 KM, a u Srbiji oko 2.520 KM.
Istovremeno, mljekari u Srpskoj plaćaju čak 65 KM po kravi godišnje za obvezne zdravstvene mjere, dok u Srbiji te troškove u potpunosti pokriva proračun, a u Federaciji Bosne i Hercegovine su višestruko manji.
Na farmi od 50 mliječnih krava, ova razlika znači godišnji gubitak od 30.000 do gotovo 60.000 KM, što je ekvivalentno vrijednosti novog traktora svake dvije do tri godine ili gubitku više od deset junica godišnje.
Iako postoji rast proizvodnje sirovog mlijeka u Republici Srpskoj, on je znatno sporiji nego u okruženju. Dok se rast u Srpskoj projicira na 4,6%, Federacija BiH bilježi gotovo 13%, a Srbija oko 10%. Projekcije do 2028. pokazuju kontinuirani pad konkurentnosti Republike Srpske i smanjenje njenog tržišnog udjela u BiH s 32% na samo 26%.
Dodatni problem je činjenica da su mliječni proizvodi iz Federacije BiH i do 20% jeftiniji na tržištu Republike Srpske, dok se proizvodi iz Srbije češće plasiraju na tržište Srbije nego u Federaciju BiH.
Podaci o vanjskoj trgovini dodatno otkrivaju strukturne slabosti poljoprivrede. Tijekom 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je mlijeko i mliječni proizvodi u vrijednosti od 234 milijuna KM, dok je izvezeno samo 133 milijuna KM.
Iako se količinski više izvozi, uvozna roba ima znatno veću vrijednost, jer se uvoze proizvodi s većom dodanom vrijednošću poput sira i maslaca, dok se izvozi uglavnom sirovo mlijeko i jeftiniji proizvodi.
Nepovoljan položaj domaćih proizvođača dodatno pogoršava tržišna asimetrija. Trgovački lanci iz Federacije BiH imaju tri puta više prodajnih objekata u Republici Srpskoj nego što lanci iz Srpske imaju u Federaciji BiH, što izravno utječe na vidljivost i plasman domaćih proizvoda.
Posljedice su već vidljive na terenu. Prije deset godina Republika Srpska imala je oko 11.000 proizvođača mlijeka, dok ih danas ima manje od 3.200. Istovremeno, Federacija BIH ima više od 16.800 proizvođača, dok broj stanovnika nije ni 5 posto veći nego u Srpskoj.
U analizi je zaključeno da dugoročna politika podrške utječe na opstanak ljudi na selu i kvalitetu života najmanje 5.000 obitelji vezanih za ovaj sektor.
-Trgovačka infrastruktura Srpske u Federaciji BIH je nedovoljna za ozbiljan plasman – navodi se u analizi, prenosi Srpska info.
Osim toga, projekcije temeljene na međunarodnim modelima ukazuju na daljnje pogoršanje konkurentnosti Republike Srpske do 2028. godine.
-S obzirom na navedeno, smatramo da bi naši zahtjevi Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske za povećanje premije za 0,05 KM, odobravanje dodatnih litara regresiranog dizela u količini od 50 litara po grlu, izjednačavanje troškova za obvezne mjere s Federacijom ili Srbijom, isplatu potpore po muznom grlu – ne po teletu, ali i mjere poput jasnog deklariranja proizvoda koji sadrže masti i proteine koji nisu mliječnog podrijetla trebali biti hitno provedeni.
Također, kažemo da bi potporu mladima trebalo značajno poboljšati, jer trenutne mjere poticanja ostanka mladih na selu nisu dovoljne – rekli su mljekari.
