Od 18. do 25. siječnja kršćani diljem svijeta obilježavaju Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana, ove godine pod geslom “Jedno tijelo i jedan Duh – kao što ste i pozvani na jednu nadu svoga poziva”, a tim povodom i u Hrvatskoj će se održati niz zajedničkih ekumenskih molitvenih slavlja.
Ovogodišnja tema preuzeta je iz Poslanice Efežanima te u središte stavlja jedinstvo Crkve kao dar Duha Svetoga, ali i kao trajni poziv kršćanima da to jedinstvo sve vidljivije žive i svjedoče, istaknuli su iz Zagrebačke nadbiskupije.
Izabrani biblijski redak podsjeća da kršćani, unatoč različitim tradicijama i crkvenim pripadnostima, već sada dijele jednu vjeru, jedno krštenje i jednu nadu, te su pozvani graditi jedinstvo koje nije uniformnost nego zajedništvo u različitosti.
Tekstovi za ovogodišnju Molitvenu osminu nastali u Armeniji
U okviru Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, u Zagrebu i okolici održat će se ekumenska molitvena slavlja u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi, Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu, Makedonskoj pravoslavnoj Crkvi – Ohridska arhiepiskopija, Baptističkoj Crkvi, Evangeličkoj Crkvi i Reformiranoj kršćanskoj kalvinskoj Crkvi te Katoličkoj Crkvi.
Materijale za ovogodišnju Molitvenu osminu zajednički su pripremili Dikasterij za promicanje jedinstva kršćana i Povjerenstvo za vjeru i ustrojstvo Ekumenskog vijeća Crkava, a njihovu su izradu predvodili kršćani iz Armenske apostolske Crkve, uz sudjelovanje Armenske katoličke i Armenske evangeličke Crkve.
Tekstovi su nastali u Majci Crkvi Svete Ečmiadzin u Armeniji, duhovnom središtu jedne od najstarijih kršćanskih Crkava, te su obilježeni snažnim iskustvom vjere, ustrajnosti i nade Crkve koja je kroz stoljeća živjela kršćanstvo usred stradanja i povijesnih lomova.
Materijale je na hrvatski jezik preveo Jure Zečević, a molitvenu knjižicu pod nazivom “Jedno tijelo i jedan Duh – kao što ste i pozvani na jednu nadu svoga poziva!“ objavila Kršćanska sadašnjost.
Knjižica sadrži biblijske tekstove, razmatranja i molitve namijenjene osobnoj i zajedničkoj uporabi.
Molitvena osmina za jedinstvo kršćana počela 1908. u američkoj Anglikanskoj crkvi
Datume Molitvene osmine koja se u sjevernoj Zemljinoj hemisferi tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja predložio je američki anglikanski svećenik Paul F. Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga i blagdana Obraćenja svetoga Pavla.
Prvi datum naznačuje cilj molitve: svo kršćanstvo u zajedništvu s apostolskim prvakom sv. Petrom, a drugi datum ukazuje na način ili metodu kojom je jedino moguće postići taj cilj – temeljito obraćenje Kristu svakog kršćanina i u svim kršćanskim zajednicama.
Wattson je pripadao takozvanom oksfordskom pokretu u Anglikanskoj Crkvi, koji je bio sklon zbližavanju s Rimom. Na njegov su poticaj 1908. godine, u okviru američke Anglikanske Crkve, po prvi puta organizirali ovu osmodnevnu molitvu za jedinstvo kršćana.
Ubrzo nakon toga Wattson je zajedno s muškom i ženskom redovničkom zajednicom, koje je već prije bio osnovao, pristupio Katoličkoj Crkvi. Otada se ova osmina počela širiti ponajviše u Katoličkoj Crkvi. Papa Pio X. službeno ju je odobrio i preporučio svim katolicima.
Novi poticaj cjelokupnom ekumenskom gibanju i napose molitvi za jedinstvo svih kršćana dao je Drugi Vatikanski sabor, koji je iznio nova katolička načela suvremenog ekumenskog gibanja.
Wattson je nastojanje oko jedinstva shvaćao u predkoncilskom duhu. Tada se jedinstvo kršćana shvaćalo kao povratak svih odijeljenih kršćana u krilo Katoličke Crkve. Zato se molitvena osmina u početku širila samo među katolicima i anglikancima koji su bili skloni Rimu.
Inače, na južnoj polutki Molitvena osmina se održava između blagdana Uzašašća i Duhova.
Molitvena osmina tradicija je u većim hrvatskim gradovima
U Hrvatskoj se Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u svom organiziranom, suvremenom obliku kontinuirano održava više od 40 godina.
Najranije svjedočanstvo o održavanju molitvene osmine u Hrvatskoj zabilježeno je u kronici kapucinskog samostana u Osijeku 1925. godine.
Nakon Nacionalnoga euharistijskog kongresa 1984. ekumenska nastojanja dobivaju novi zamah, a molitvena osmina postaje sustavna tradicija u većim hrvatskim gradovima.
U Molitvenoj osmini u Hrvatskoj sudjeluju Katolička Crkva, Srpska pravoslavna Crkva, Evangelička crkva u RH, Reformirana kršćanska kalvinska Crkva, Savez baptističkih crkava u RH, Evanđeoska pentekostna Crkva u RH. U pojedinim gradovima u molitvama sudjeluje i Makedonska pravoslavna Crkva.
