Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić bio je gost posljednjeg ovogodišnjeg izdanja emisije Plenum, gdje je govorio o nacrtu proračun za 2026. godinu, mogućem zaduženju, mirovinama, fiskalnim reformama, južnoj plinskoj interkonekciji, imenovanjima u pravosuđu, kao i političkim odnosima pred izbornu godinu.
Govoreći o nacrtu proračun Federacije BiH za 2026. godinu u iznosu od oko 8,9 milijardi KM, Nikšić je naglasio da je teško bilo koji budžet strogo podijeliti na socijalni ili razvojni, piše Federalna.ba.
„Kao i većina drugih proračuna, i ovaj ima sve te komponente. Istina je da je snažno oslonjen na socijalna davanja, ali se ne zanemaruje ni razvojna dimenzija“, rekao je.
Istakao je da su planirana značajna ulaganja u infrastrukturu, energetski sektor, očuvanje radnih mjesta i podršku malim i srednjim poduzećima, uz očekivanje da će efekti fiskalnih reformi biti vidljiviji u drugoj polovini godine.
Parlamentarna procedura bez hitnosti
Premijer očekuje da će proračun dobiti potrebnu većinu u Parlamentu FBiH, ali je naglasio da Vlada nije željela ići u hitnu proceduru.
„Nismo htjeli lomiti proračun preko koljena. Zastupnicima treba dati vrijeme da se ozbiljno upoznaju s dokumentom i pripreme kvalitetnu raspravu“, naveo je.
Budžet bi se, prema planu, trebao razmatrati sredinom januara u Predstavničkom domu, a potom i u Domu naroda.
Zaduženje nije novo, dug je ispod 20 posto BDP-a
Komentirajući navode o mogućem zaduženju Federacije od 2,3 milijarde KM, Nikšić je rekao da se radi o pogrešno interpretiranim brojkama.
„Federacija u 2026. godini mora vratiti više od 1,3 milijarde KM duga iz prethodnih godina. To su obaveze koje dospijevaju bez obzira na političke okolnosti“, pojasnio je.
Dodao je da značajan dio sredstava ide i na financiranje mirovinskog sustava, te da ukupni javni dug Federacije trenutno iznosi oko 7,17 milijardi KM, odnosno 19,7 posto BDP-a, što je manje nego na početku mandata ove Vlade.
„To nas čini kredibilnim partnerom domaćim i međunarodnim financijskim institucijama“, rekao je Nikšić.
Londonska burza ostaje realna opcija
Nikšić nije isključio novo zaduženje putem međunarodnih tržišta kapitala, uključujući londonsku burzu.
„Na domaćem tržištu nije moguće osigurati kompletna sredstva. Prošlogodišnja emisija obveznica u Londonu pokazala je da Federacija ima povoljniji kreditni rejting od pojedinih članica EU“, kazao je.
Penzije i fiskalne reforme ostaju prioritet
Gotovo polovina budžeta planirana je za Fond PIO/MIO, a Nikšić je poručio da Vlada želi osigurati stabilnost i povećanje mirovina.
„Za one koji imaju minimalne mirovine, povećanje od 100 KM znači više od jedne dodatne mirovine godišnje. To nije zanemarivo“, rekao je.
Zakoni o fiskalizaciji financijskih transakcija i PIO/MIO-u trebali bi se naći na istoj sjednici Parlamenta kao i budžet.
Južna plinska interkonekcija: Dogovor postignut, slijede tehnički koraci
Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Nikšić je rekao da ne vidi više prostor za političke opstrukcije.
„Svi relevantni akteri su sjeli za sto, uključujući i međunarodne partnere, i dogovorili plan puta“, rekao je.
Plan uključuje formiranje komisije za trasu, pripremu urbanističke dokumentacije, izmjene postojećeg zakona i inicijativu za međudržavni sporazum s Hrvatskom.
Imenovanja u pravosuđu bez selektivnog pristupa
Na pitanje o imenovanjima sudaca Ustavnog suda BiH, Nikšić je odbacio tvrdnje da se radi selektivno.
„Ako bude imenovanja, ići će se istovremeno i za suce koji su već u mirovini i za one koji odlaze“, rekao je.
Naglasio je da se radi o parlamentarnoj proceduri, a ne odluci Vlade.
Minimalna plaća i namjenska industrija
Minimalna plaća za narednu godinu bit će utvrđena na osnovu statističkih pokazatelja i primjenjivat će se od 1. sijećnja.
„Ne može se svake godine ići sa šok-terapijom, ali minimalna plaća sigurno neće biti niža od dosadašnjih projekcija“, rekao je.
Govoreći o namjenskoj industriji, Nikšić je istakao snažan rast izvoza i stabilizaciju ključnih poduzeća poput Igmana, Ginexa, BNT-a i Zraka, uz planove za nove proizvodne kapacitete u Tuzli, Cazinu i Hercegovini.
Autoceste FBiH i istrage: Povjerenje se vraća transparentnošću
Premijer je odbacio tvrdnje da su međunarodne financijske institucije obustavile financiranje Autocesta FBiH.
„Problemi se odnose na prethodni period i prethodne uprave. Aktualna uprava je sama podnijela više krivičnih prijava i vratila sredstva u proračun“, rekao je.
Dodao je da Vlada nema problem s domaćim ni međunarodnim istragama i da je transparentnost jedini put ka vraćanju povjerenja.
Izborna godina i političke kombinacije
Nikšić je potvrdio da SDP podržava Denisa Bećirovića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH, ukoliko on prihvati kandidaturu, te da se razgovara i sa drugim strankama o eventualnoj podršci.
Govoreći o mogućim postizbornim koalicijama, rekao je da SDP ostaje opredijeljen za nastavak suradnje u okviru Trojke.
„Tko će biti vlast, odlučit će građani. Mi ćemo tražiti povjerenje na osnovu rezultata, a ne obećanja“, rekao je Nikšić.
Koalicija s SDA?
Govoreći o kritikama iz SDA i mogućim koalicijama, podsjetio je na rezultate u izgradnji infrastrukture.
„Sada slušam kako iz SDA govore da se mi hvalimo autocestama, a da su ga oni započeli. Oni su započinjali bezbroj projekata, ali ništa nisu završavali. Priča o Koridoru 5C potpisana je još 1997. godine. Tek 2000. smo, u vladi s premijerom Behmenom, napravili prvih 11 kilometara prema Visokom. Kasnije je u vladi SDP-a, u kojoj je bio i SDA, urađeno 60 kilometara. SDA je potom osam godina napravila svega 11 kilometara, dok smo mi već uradili 22, a do kraja mandata ćemo završiti oko 60 kilometara. Mi ne započinjemo, mi završavamo“, rekao je.
Na pitanje da li je isključena moguća koalicija sa SDA nakon izbora, odgovorio je oprezno.
„Teško je, ali ne isključujem ništa. U politici nikada ne možete reći ‘nikad’. Izborni rezultat će pokazati da li ćemo morati s njima, oni s nama ili će postojati neka treća ili četvrta kombinacija. Ono što je sigurno jeste da će se SDP uvijek ponašati odgovorno prema državi i građanima“, naglasio je.
Dodao je i da očekuje da naredni izbori budu prvi koji će se održati uz upotrebu modernih tehnologija, čime bi se prostor za zloupotrebe sveo na minimum.
