Bosna i Hercegovina ispraća 2025. godinu uz ocjene da ju je obilježila najveća poratna kriza i raspad vlasti, zbog čega su blokirani svi reformski procesi, a osjećaj neizvjesnosti pojačava činjenica da je iduća godina u BiH izborna, zbog čega se očekuju nove političke napetosti.
Novi sukobi umjesto europskog puta
U ovu godinu BiH je ušla s očekivanjima da će njezin europski put biti deblokiran jer od ožujka 2024., kada je Europsko vijeće načelno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora, bosanskohercegovačke vlasti nisu učinile ništa da bi se taj proces i pokrenuo.
Otvaranje pregovora trebalo je imati posebno simboličko značenje u godini u kojoj je obilježena 30. obljetnica potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali i 30 godina od genocida u Srebrenici kao najsnažnijeg podsjetnika na brutalni rat iz 90-ih godina i tragedije koju je on prouzročio.
Ta su se očekivanja. međutim, pokazala nerealnima jer su turbulentna politička zbivanja odvela zemlju u novu fazu konfrontacija pa i do ruba oružanih sukoba.
Okidač za to bilo je okončanje sudskog postupka protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojega je Sud BiH u veljači proglasio krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice i osudio ga na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti u tijelima vlasti.
Dodik je prethodno 2023. potpisao ukaze o stupanju na snagu protuustavnih zakona, usvojenih u parlamentu RS, iako je te zakone visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt stavio izvan snage temeljem svojih ovlasti.
Presuda Dodiku, koja je u lipnju ove godine postala pravomoćna, prouzročila je žestoke reakcije u RS, a entitetski parlament je donio niz zakona kojima se pokušalo zabraniti djelovanje državnih pravosudnih tijela i policijskih agencija u Republici Srpskoj.
Nakon toga Tužiteljstvo BiH, zbog donošenja spornih zakona, protiv Dodika i dvojice njegovih bliskih suradnika otvara istragu zbog sumnje da su počinili kazneno djelo napada na ustavni poredak, za njima je raspisana tjeralica i određen im je pritvor.
Takav je razvoj događaja gotovo doveo do izravnog sukoba državnih policijskih struktura i MUP-a RS, koji je štitio Dodika. Do toga u konačnici nije došlo jer je Dodik ipak pristao dati iskaz tužiteljima koji su, pak, obustavili istragu nakon što su zakoni povučeni.
Povlačenje spornih zakona pod pritiskom Washingtona
Sporne zakone Dodik je morao povući pod pritiskom sadašnje američke administracije koja mu je zauzvrat ukinula sankcije, a to je bila prilika i za potvrdu kako SAD pod predsjedništvom Donalda Trumpa, kao i u mnogim drugim pitanjima, mijenja i odnos prema BiH.
Washington je odlučio odustati od intervencionizma, a od političkih aktera u BiH traži da ne poduzimaju destabilizirajuće korake i da se posvete dijalogu kao putu ka rješenjima za probleme u zemlji. Umjesto političkih intervencija nudi trgovinu, to jest sporazume kojima bi se Amerikanci uključili u projekte poput Južne interkonekcije, odnosno povezivanja plinskih mreža BiH i Hrvatske.
No krizna epizoda potaknuta presudom Dodiku ostavila je dubokog traga na unutarnje odnose u BiH jer su tri političke stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji, uspostavljenoj nakon izbora 2022., Dodika i njegovu stranku Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) proglasile nepoželjnim partnerom.
Njihov pokušaj da SNSD u izvršnoj vlasti zamijene oporbenim strankama iz RS nije uspio, jer na to nije pristao HDZ BiH i to zbog omjera snaga u državnom parlamentu gdje Dodik i dalje ima kontrolu nad Domom naroda, a bez tog tijela nije moguće donositi odluke i zakone.
SNSD ima tri od pet zastupnika u klubu Srba unutar Doma naroda pa time može rušiti kvorum za sjednice odnosno uvjetovati dnevni red, a time i donošenje zakona.
BiH na začelju europskih integracija u regiji
U takvoj situaciji bezuspješna su bila sva nastojanja da se prije isteka godine usvoje dva reformska zakona na kojima inzistira EU kako bi dopustila otvaranje pregovora.
BiH tako, zajedno s Kosovom, 2025. godinu ispraća kao država na začelju procesa europskih integracija dok političke napetosti u zemlji rastu kako se približava listopad 2026. , za kada su planirani redoviti opći izbori.
Neki od bitnih sudionika u vlasti priznaju kako su rezultati s kojima idu u susret tim izborima loši.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (Narod i pravda) kazao je kako bi se rad Vijeća ministara mogao ocijeniti s nulom.
“Vrlo je loša ocjena Vijeća ministara. Naravno, nije teško objasniti da je to mahom zbog te destruktivne politike SNSD-a koji ima dejtonski ključ za blokiranje, prečesto ga koristi, čekaju upute iz Moskve i nanose štetu svima nama, ali u konačnici loše je radilo Vijeća ministara”, kazao je Konaković u prosincu.
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ BiH) suglasna je da se radilo u teškim uvjetima, no tvrdi da postignuća ipak ima.
“Netko će reći da je bilo zastoja i blokada. To nikada nije bio model na koji sam pristajala, a optimizam koji sam toliko puta isticala bio je nit vodilja da kroz dijalog i međusobno uvažavanje pravimo iskorake. Pogotovo u onim trenucima kad se činilo da ne možemo naprijed. Bilo je teško, ali smo pronalazili načine”, kazala je Krišto rezimirajući 2025. godinu u kojoj je Vijeće ministara rutinski odradilo predzadnju godinu svog mandata.
Oporba nestrpljivo čeka izbore, a u Stranci demokratske akcije (SDA) su uvjereni da će se vratiti u vlast. “‘Trojka’ se nije se snašla. Svi su parametri u padu, sve polako tone. Kada preuzmemo vlast, to će biti kao da se spuste kočnice”, kazao je čelnik SDA Bakir Izetbegović obećavajući potencijalnim biračima udvostručenje plaća i mirovina te masovnu izgradnju i opći procvat zemlje budu li glasali za njegovu stranku.
Razmjerno dobri ekonomski pokazatelji i raširena korupcija
Objektivni parametri pokazuju kako se unatoč političkim problemima BiH razmjerno dobro nosi s financijskim i gospodarskim izazovima. Realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) za 2025. Svjetska banka (WB) i Međunarodni monetarni fond (IMF) procijenili su na 2,4 do 2,8 posto, stopa inflacije je ispod četiri posto, a nezaposlenost na razini nešto većoj od 12 posto.
Objektivni problem i dalje predstavlja visoka razina korupcije, na što uporno upozorava Transparency International. Prema indeksu percepcije korupcije, BiH je u 2025. godini zabilježila najgori rezultat u proteklom desetljeću i trenutno je na poziciji druge najkorumpiranije države u Europi.
Ključni rizici za stabilnost u BiH ipak ostaju politički prijepori, globalna ekonomska neizvjesnost i potreba za ubrzanjem strukturnih reformi radi privlačenja stranih investicija.
Dodatni izazov za BiH je činjenica da je SAD promijenio odnos i prema toj zemlji izbjegavajući izravne intervencije, dok Rusija nastavlja politiku kojom preko Republike Srpske nastoji zadržati utjecaj u regiji, koji Zapad ocjenjuje malignim.
