Svima koji danas ističu da je ovo najveća kriza u Bosni i Hercegovini od uspostave Daytona, kažem da se svega sjećam pa kažem da to ipak nije slučaj, rekao je zamjenik predsjedatelja Doma naroda PSBIH, Dragan Čović, na konferenciji povodom 30. obljetnice Daytona, koju je u petak u Zagrebu organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Treći, posljednji panel konferencije “30 godina nakon Daytona: Predvoditi put lokalnim rješenjima”, na kojoj se raspravljalo o povijesnim okolnostima Daytonskog sporazuma, trenutnoj situaciji u BiH i izgledima za budućnost, ugostio je aktualne političke aktere Bosne i Hercegovine, među njima i zamjenika predsjedatelja Doma naroda PSBIH, Dragana Čovića.
Jedan od njegovih zaključaka bio je odgovor na nedavno često naglašavanu izjavu da BIH trenutno prolazi kroz jednu od najvećih kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
-Svima koji danas ističu da je ovo najveća kriza u Bosni i Hercegovini od uspostave Daytona, kažem da se svega sjećam, pa kažem da to ipak nije slučaj. Samo bih se vratio 25 godina unatrag, kada je pritisak međunarodnih institucija doveo do toga da je visoki predstavnik Petrić sankcionirao 180 hrvatskih dužnosnika na svim razinama. Bila je to prava kriza. Ili se sjetimo kako su tenkovi ušli u Hercegovačku banku. Tada je sustav probijen, s tim ekonomskim udarom – rekao je Čović.
Dodao je da se Ured visokog predstavnika (OHR) mora što prije zatvoriti i riješiti pitanje državne imovine, jer nametnute odluke blokiraju niz velikih financijskih projekata, što znači da, kako je naglasio, “gospodarstvo BiH nema šanse u ovim okolnostima”.
Naglasio je u tom kontekstu da je projekt Južne plinske interkonekcije od ključne važnosti za Hrvate i cijelu Bosnu i Hercegovinu, ali da bi po njegovom mišljenju bilo najbolje “dati ustupak Amerikancima koji bi zaštitili njihova ulaganja i brzo ga završili”.
U svom izlaganju, članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, naglasila je da BiH jednostavno ne funkcionira te se složila s Čovićem u vezi s utjecajem Međunarodne zajednice.
-Trideset godina nakon Daytone, vrijeme je da se podvuče crta i vidi što treba učiniti u budućnosti. Da ‘cvjetaju ruže’, ne bismo trebali podvlačiti crtu, krenuli bismo naprijed, ali očito je zemlja zaglavljena u svojim neuspjesima, nesposobna postići osnovni politički dijalog – izjavila je.
Dodala je da je zadovoljna inicijativom da se inzistira na lokalnim rješenjima i da je to jedini izlaz za Bosnu i Hercegovinu, ali je ipak naglasila da je u prvim godinama nakon Daytona bilo više optimizma nego danas.
-Na kraju smo dobili iskrivljenu stvarnost, jer Ustav kaže jedno, ali stvarnost je drugačija. Bosna i Hercegovina je bila i ostala eksperiment, jer prema Daytonu visoki predstavnik nije zakonodavac, a u praksi smo upravo to i dobili – more zakona bez parlamentarne podrške. Na prekretnici smo – ili ćemo se dogovoriti kako dalje, ili ćemo pustiti da stvar propadne – zaključila je Cvijanović.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković posebno je zahvalio Vladi Republike Hrvatske i Andreju Plenkoviću koji su, kako je rekao, snažno lobirali za BiH na putu prema integracijama u EU, ali se u njegovom odgovoru na stavove Cvijanović, članice predsjedništva, razvila oštra politička rasprava.
-SNSD je trenutno od svih stranaka u Europi najbliži Putinovom režimu – naglasio je i podcrtao da je i on ‘za’ gašenje OHR-a, ali da se za to moraju ispuniti uvjeti.
-Devetsto odluka OHR-a je provedeno, a sada postoji mišljenje da to nije bilo dobro za Bosnu i Hercegovinu. OHR je nešto što Bosni i Hercegovini treba upravo zbog Daytonskog sporazuma. Proživljava najjaču krizu do sada, zbog napada SNSD-a na njegovu ustavnost. Došlo je vrijeme da se kaže da Dayton nije dobar, ali mnogi se igraju s vatrom vraćajući se u devedesete – rekao je Konaković.
Govorila je i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko koja je istaknula da je “u EU stvorena atmosfera oko BiH koje političko Sarajevo nije svjesno”.
-Mislim da je svima u EU parlamentu jasno da nedostaje volje u vezi s reorganizacijom koja bi učinila BiH funkcionalnom. Nešto se mora promijeniti kako bi tri naroda pronašla svoj put, a Bosna i Hercegovina funkcionirala – zaključila je Zovko.
