Čolak: Dayton nije idealan, ali je ustavni okvir kojeg se moramo pridržavati

colak
Foto: Preslik
Podjeli

Daytonski mirovni sporazum nije idealno rješenje, ali dok se ne postigne dogovor o boljem, on ostaje ustavni okvir kojeg se svi moraju pridržavati, poručio je savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, Bariša Čolak u razgovoru za Fenu.

Iako je obilježena 30. obljetnica Daytonskog sporazuma, taj dokument i dalje svakodnevno zaokuplja bosanskohercegovačku javnost te ostaje jedna od ključnih tema o kojoj politički akteri kontinuirano iznose stavove.

Čolak, dugogodišnja politička figura na domaćoj sceni, koji je tijekom karijere obnašao funkciju ministra pravde BiH (2005.–2007.), danas djeluje kao savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara. U razgovoru je iznio viđenje Daytonskog mirovnog sporazuma, njegove ostavštine i budućeg razvoja države.

-S Daytonom smo dobili jedan među sporazum koji je zaista zaslužan za prestanak rata i to je prvo i njegovo najvažnije postignuće. Uspostavio je nešto što je vrlo važno, ustroj BiH na daytonskim osnovama, kojim doduše nijedna od tri strane nije bila do kraja zadovoljna, ali je pružio mogućnost da se kroz takav sporazum institucije razvijaju – rekao je Čolak za Fenu.

Istaknuo je da je na tom putu dosta toga ovisilo od domaćih političkih aktera, ali i Međunarodne zajednice koja je po njegovu mišljenju najveći utjecaj na Bosnu i Hercegovinu imala u razdoblju od 2000. do 2010. godine.

Jednako tako, istaknuo je i najplodonosnije razdoblje po pitanju razvoja institucija u BiH, ali i naglasio i dalje vidne prepreke.

-Dayton, odnosno Aneks 4. Ustava BiH, omogućio je prijenos nadležnosti s entiteta na državu, a mislim da je u izgradnji institucija BiH ponajviše napravljeno tamo negdje do 2005., 2006., nakon čega je bilo dosta kriza. Napravilo se jako puno, ali i dan danas postoje određena ograničenja koja bi u nadolazećem periodu trebalo mijenjati od strane domaćih političkih aktera – naglasio je.

Jedan od problema je, ističe Čolak, i činjenica da je u tom zapravo ne tako dugom razdoblju od trideset godina došlo do različitog tumačenja Daytona, što se onda odražavalo kroz zakone koji su donošeni na razini Federacije BiH, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

-Ono što je bio prijepor kroz čitavo ovo razdoblje, to su temeljne odrednice Daytonskog mirovnog sporazuma, koje proistječu iz samog Ustava, prije svega ustavno načelo o kolektivnoj jednakosti konstitutivnih naroda. Mislim da ono nije u potpunosti operacionalizirano kroz zakone i mislim da je to najveći problem današnje BiH – ocijenio je.

Čolak je naglasio kako je nužno prihvatiti činjenicu da je BiH složeno društvo u kojem je uvažavanje principa konstitutivnosti nezaobilazno.

-Pojedini politički akteri ni danas nisu toga svjesni, ali ja mislim da ćemo jako brzo to morati prihvatiti kao činjenicu, jer je zapisana u ustavu. Sve dok domaći političari ne budu spremni doći do drugog rješenja. Ne želim reći da je Dayton idealno rješenje, ali dok se ne dogovorimo oko boljeg, funkcionalnijeg, moramo prihvatiti da je Ustav okvir i da se svi moramo ponašati u okviru Ustava – naglasio je.

U tom kontekstu, podcrtao je da bh. političari moraju prihvaćati odluke Ustavno suda koji je vrhovni autoritet u tumačenju Ustava.

-Ukoliko to shvatimo, mislim da ima prostora da BiH brzo postane prosperitetna. Ali sve ovisi o nama – istaknuo je dodavši kako u budućnosti ne očekuje snažnu ulogu Međunarodne zajednice u unutarnjim političkim procesima.

Prema njegovom mišljenju, smanjen angažman međunarodnih aktera značit će veću odgovornost domaćih političkih lidera.

-S obzirom na povijest i složenu strukturu države, na činjenicu da pored tri konstitutivna naroda ovdje žive i oni koji se ne izjašnjavaju tako, ova država mora biti uređena na federalnim principima. U takvom bi se uređenju svi osjećali komotno, a važno bi bilo i da imamo određeni broj institucija u kojima smo jednako zastupljeni, da više idemo ka decentralizaciji i da se da dovoljan prostor za najniže razine vlasti gdje većina građana ostvaruje svoje bitne interese. U tom smislu bi se u idućem razdoblju trebalo potruditi naći bolja i funkcionalnija rješenja – zaključio je Čolak.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

NE IGNORIRAJTE „CRVENU TOČKU“: Vidite li je na autu u Njemačkoj, kazna je do 100.000 eura

Na prvi pogled, crvena naljepnica na automobilu može djelovati bezazleno ili čak nevažno. Međutim, riječ je o ozbiljnom upozorenju koje vozači nikako ne...

Tri žene teško ozlijeđene u prometnoj nesreći

Tri žene teško su ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 18:30 sati na državnoj cesti DC100 na otoku Cresu,...

Znate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje: Evo koliko daleko mogu snimati

Ako primijetite kameru za brzinu ili laserski uređaj, prirodna reakcija je usporiti. Međutim, ovisno o vrsti uređaja, takva reakcija često može doći prekasno....

Novi detalji o pucnjavi u Sarajevu: Jedan muškarac teže ozlijeđen

Policijska uprava Stari Grad obaviještena je 24.04.2026. godine oko 19:25 sati da je u bašti ugostiteljskog objekta, ulica Sedrenik došlo do upotrebe vatrenog...

Važna obavijest MUP-a: Više od 13.000 građana mora zamijeniti osobne iskaznice do kolovoza

Osobne iskaznice izdane prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja prestat će vrijediti 3. kolovoza 2026. godine, a više od 13...

Slični članci

VELEPOSLANSTVO SAD-a: Američke tvrtke spremne za suradnju na ključnim infrastrukturnim projektima u BiH

Američke tvrtke spremne su surađivati ​​s Bosnom i Hercegovinom na ključnim infrastrukturnim...

Filipović: Predsjedništvo BiH nije pozicija za političke eksperimente

Dopredsjednica HDZ-a BiH i kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović...

Južna plinska interkonekcija potvrda da BiH mora biti dio energetskih i razvojnih projekata

Dubrovnik je tijekom dvodnevnog zasjedanja Inicijative triju mora bio jedno od središnjih...

OBOREN ZAKON, HRVATI PORUČILI: Ubacite četnike u zakon, pa ćemo razgovarati

Zastupnici Zastupničkog doma nisu prihvatili hitni postupak za izmjene Kaznenog zakona Bosne...