Ono što je Ezio Gavazzeni sakupio kroz svjedočenja i materijal je da se čovjeku zaledi krv u žilama: 1993. i 1994. godine je više od stotinu stranih lovaca navodno plaćalo između 80.000 i 100.000 eura za odstrjel čovjeka, piše Dominik Straub za njemački list Tagesspiegel.
Prema istraživanjima talijanskog pisca i novinara Gavazzenija, tu priliku pružala im je srpska služba sigurnosti. „Ona je tijekom opsade Sarajeva u brdima oko bosanske prijestolnice organizirala prave ljudske safarije. Posebno jeziv detalj: ako je žrtva bilo dijete, cijena za „odstrjel” bila je još viša”, prenosi Tagesspiegel.
“Prema navodima Gavazzenija, među sudionicima ljudskih safarija nalazilo se najmanje pet talijanskih državljana. Tužitelj Gobbis zasad nije konkretno naveo imena osumnjičenih. Tijekom opsade Sarajeva od strane zločinačkog režima Slobodana Miloševića, između 1992. i 1996. godine ubijeno je više od 11.000 civila; oko 1.000 njih bili su žrtve snajperista u zloglasnoj snajper-aleji „Sniper Alley”, širokom bulevaru na brisanom prostoru, gdje su ljudi bili izloženi stalnoj prijetnji”, pojašnjava Tagesspiegel.
Autor teksta primjećuje kako je glavni Gavazzenijev svjedok bivši agent bh. obavještajne službe po imenu Edin Subašić. On tvrdi da je 1993. obavijestio talijansku vojnu obavještajnu službu SISMI o „safarijima” i sudjelovanju državljana Italije, prenosi Deutsche Welle.
U dosjeu se nalazi i Subašićevo pismo Gavazzeniju, u kojem daje opis i psihološki profil turista-snajperista: „Radilo se o strastvenim lovcima koji su već prošli sve vrste legalnih safarija i koji su tražili dodatni adrenalin u vidu ljudskog trofeja. To su osobe koje vole oružje, a istovremeno su psihopati (…). To su sve bogati i vjerojatno utjecajni ljudi (…). Imaju novac i politički utjecaj da se zaštite od eventualnih istraga.”
Gavazzeni tvrdi da poznaje neka imena vikend-snajperista; jedan od njih navodno je vlasnik privatne klinike.
Većina, kako dodaje, gaji desničarske i ekstremno desničarske stavove. Koliko su vjerodostojne sve ove izjave i dokumenti koje je Gavazzeni predao tužiteljstvu, pokazat će istraga.
Prema Subašićevim izjavama, odgovarajući spisi, koji postoje u BiH, klasificirani su kao „tajni” i nedostupni, zaključuje Tagesspiegel. I u tekstu istog autora za austrijski Standard, koji je objavljen dan ranije, navodi se kako bivši obavještajac Edin Subašić tvrdi da je on osobno 1993. godine tadašnji talijanski vojni obavještajni servis SISMI obavijestio o “safarijima na ljude” i sudjelovanju Talijana. Dva do tri mjeseca kasnije, što je već bilo tijekom 1994. godine, SISMI je navodno odgovorio: “Otkrili smo da safariji polaze iz Trsta. To smo spriječili i sada više nema safarija.”
Do sada je nepoznato je li zaista postojao taj dopis talijanske obavještajne službe upućen bosanskoj obavještajnoj službi. Za sada je jedino sigurno da priča o snajperskom turizmu na brdima oko Sarajeva nije nova. Milanski Corriere della Sera je još 1995. godine – dakle, tijekom opsade grada – pisao o tom fenomenu, pod naslovom “Odmor u Bosni, pucanje uključeno”, piše Standard.
Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi kako je Gavazzeni izjavio za list Repubblica da se ovom temom bavi već duže vrijeme i da mu je poticaj dao dokumentarni film „Sarajevo safari” slovenskog režisera Mirana Zupaniča, objavljen 2022. Zupaničev film izazvao je žestoke reakcije bh. Srba – ratnih veterana, koji su tvrdili da je dokumentarac zasnovan na lažima.
Gavazzeni, međutim, tvrdi da posjeduje “brojne dokaze” i da se sve zaista dogodilo. Bilo ih je mnogo koji su pucali na ljude – “Nijemaca, Francuza, Engleza, ljudi sa Zapada”, rekao je on za britanski Guardian. Dodaje i da je “uznemirio pola Europe” i analizirao bosanske i talijanske izvore, uključujući one iz obavještajnih krugova. Od srpske strane, kaže, nije dobio ništa: “Srbi sve smatraju urbanom legendom, izmišljotinom”, navodi NZZ.
Švicarski list dalje piše kako su se još 2007. pojavili navodi da je za vrijeme rata u BiH zaista dolazilo do takvih “safarija”. Tijekom suđenja jugoslavenskim ratnim zločincima u Den Hagu jedan američki vatrogasac, koji je kao dobrovoljac boravio u Sarajevu i svjedočio pred Haškim sudom, govorio je o stranim snajperistima.
„Smatra se da je upravo on prvi upotrijebio izraz ‚snajper-turisti‘ i govorio o monstruoznim metodama koje su im se pripisivale. Talijanski mediji ovih dana prenose njegove izjave, koje je dao pred Haškim tribunalom.
Prema zapisniku sa saslušanja, iz kojeg citira list Avvenire, neki od snajperista birali su najranjivije mete: djecu. Izjave ovog Amerikanca mogle bi biti ključne za nastavak istrage u Milanu.
Prema članku objavljenom u listu Avvenire, tužiteljstvo je već zatražilo dostavu haških dokumenata. Važnu ulogu mogla bi imati i prijava koju je bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić podnijela 2022. u Bosni i Hercegovini.
I ona se pozivala na Zupaničev film. Karić je u međuvremenu svoju dokumentaciju proslijedila milanskom tužiteljstvu i spremna je pomoći u istrazi. “Pustimo tužitelje iz Milana i Sarajeva da rade svoj posao”, rekla je Karić za Repubblicu, prenosi Neue Zürcher Zeitung.
