Prema podacima Eurostata i Agencije za statistiku BiH, inflacija u Bosni i Hercegovini je dvostruko veća nego u Europskoj uniji. U rujnu je inflacija u Bosni i Hercegovini iznosila 4,2 posto, a u EU 2,2 posto, piše srpskainfo.com.
Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da ovaj podatak ne iznenađuje jer vlasti znaju samo ograničiti marže i zaključati cijene, što nema nikakvog učinka, a na ekonomskom planu ne rade ništa.
-Produktivnost nije porasla, a nema ni razumijevanja za gospodarstvo ni za poljoprivredu. Veletrgovci mogu odrediti cijenu koju žele, a cijena će biti onolika koliko prođe – naglasila je Cenić.
Po njezinim riječima, nisu ništa napravili ni s ovim ni s povećanjem minimalne plaće, jer su nameti ostali isti, teret je ogroman, a pokušavaju konkurirati inflaciji.
-Nadalje, ono što me užasno živcira u cijeloj Bosni i Hercegovini jest to što patimo od prosjeka. Najviše trošimo na hranu, a samo bi se ti podaci trebali objavljivati, a ne inflacija koja je 3,4%, na primjer, s tim da je cijena namještaja pala, ali je cijena jaja, vode, svega od čega živite i što vam treba svaki dan, naglo porasla. Jednostavno, vlada radi samo s paušalnim i populističkim mjerama – istaknula je Cenić.
Istaknula je da nikada nismo vidjeli dvije stvari u jednom trenutku. Prije svega, kad bi netko ozbiljno sjeo i pogledao sve dimenzije i točke da vidi što i kako djelovati da bi bilo bolje.
-Niste ni trenutka vidjeli da su isti ljudi, od kojih slušamo svakakve gluposti, sjeli i rekli: čekajte i vidite kako ćemo uskladiti ekonomske mjere da bi stvari bile bolje. To nikada nećete vidjeti. Ali zato ćete vidjeti takve glupe poteze koji nemaju ni trenutka objašnjenja ili promišljanja: čekajte kako će to utjecati na ovo, a kako će utjecati na ono – rekla je Svetlana Cenić.
Naglasila je da ovdje nitko građane ni o čemu ne pita.
-Niti, koliko ja vidim, žele pitati sebe, niti tko daje pet centi za građane. Jednostavno, što god se dogodi “hajde, za nekoliko dana bit će jučer”, nitko o tome neće pričati, a vidi se da pate, šute, plaćaju, kukaju sami sebi, u bradu, u kafiću ili na ulici, ali ne kukaju ovako – naglasila je Svetlana Cenić.
Ekonomist Milenko Stanić kaže da je činjenica da je inflacija u Bosni i Hercegovini dvostruko veća nego u EU pokazatelj da ne stoji teza, koju su dugo vremena gurali predstavnici vlasti u ranijim godinama, da je inflacija uvezena kategorija, da je nastala kao posljedica inflacije u okruženju i da je prenesena na domaće tržište na temelju uvoza robe iz inozemstva.
-Dakle, sada definitivno možemo ustvrditi da je inflacija u Bosni i Hercegovini rezultat unutarnjih čimbenika, domaćih čimbenika, a to su čimbenici povećanja troškova proizvodnje. Kada proizvođači povećavaju troškove proizvodnje, kalkuliraju cijene roba i usluga, zbog povećanja troškova proizvodnje dovode do povećanja cijena, odnosno do inflacije – rekao je Stanić.
Jedan od segmenata troškova proizvodnje je radna snaga, tj. povećanje troškova rada i minimalnih plaća.
-Zbog nedostatka radne snage i sve većeg odlaska u inozemstvo, poslodavci su prisiljeni povećavati plaće radnicima kako bi ih zadržali, ali treba imati na umu da su i drugi troškovi znatno porasli, primjerice, troškovi električne energije u RS-u i Federaciji također rastu – naveo je Stanić.
Među čimbenicima inflacije, prema njegovim riječima, značajni su troškovi koji su pod kontrolom lokalnih vlasti, odnosno komunalna infrastruktura, režije, voda, ali i drugi troškovi.
-Sve se to generira i na kraju dovodi do povećanja cijena roba i usluga na domaćem tržištu, što se naravno prelijeva u novi trend inflacije – kaže.
Kao jedan od problema naveo je činjenicu da konkurencija ovdje nije toliko jaka u mnogim sektorima, pa nemamo ozbiljnu konkurenciju i strani partneri nisu zainteresirani za ulaganje na tako niskom tržištu.
-I naši građani koji žive i rade u inozemstvu sve su više iznenađeni kada dođu u zemlju da su cijene mnogih proizvoda, posebno u prehrambenoj industriji, hrani, piću, više nego u mnogim zemljama zapadne Europe, odnosno u odnosu na okruženje – rekao je Stanić.
Na pitanje kako građani mogu preživjeti, ako se zna da je prosječna plaća u Srpskoj 1.557 KM, Stanić je rekao da građani imaju 2 mogućnosti.
-Jedna su stalne korekcije u strukturi potrošačke košarice, što znači da se više izdvaja za hranu i komunalne usluge, dok se smanjuju izdaci za zdravstvenu zaštitu, liječenje, sportske aktivnosti, turizam i putovanja. Druga mogućnost je trend zaduživanja – rekao je.
Dodao je da, u pravilu, krediti i dugovi stalno rastu, ali se ne usmjeravaju na investicije i nove proizvode, već na pokrivanje potrošačke košarice.
-97% uzetih kredita u njihovoj strukturi na našem tržištu usmjereno je i na hranu i na komunalne usluge. Samo 2 ili 3% uzetih kredita usmjereno je na nova ulaganja, građevinarstvo, stambenu izgradnju, ulaganja u poduzetništvo. To je vrlo mali postotak, a najveći dio kredita trebao bi ići na ulaganja koja bi trebala vratiti ta sredstva. Međutim, imamo ovu situaciju stalnog zaduživanja i pokrivanja ključnih segmenata potrošačke košarice, komunalnih usluga i hrane – dodao je Milenko Stanić.
