Veliki prehrambeni skandal potresa Rumunjsku, a glavni je akter jedan veoma blagotvoran mliječni napitak za koji su Rumunji sada otkrili kako zapravo uopće ne zaslužuje nositi taj pridjev.
Njihove su novine Observator, naime, čitateljima odlučile razotkriti što zapravo kupuju kad u trgovinama odabiru kefir, a rezultati su pokazali kako polovica proizvoda uopće ne sadrži glavni sastojak koji kefir čini tako posebnim, i da to istovremeno uopće nije protuzakonito jer je država proizvođačima omogućila da se malo udalje od originalne recepture.
E sad, zašto su odabrali kefir?
Pa zato što je, kad su u pitanju mliječni napici, kefir vjerojatno najbolji jer je riječ o probiotičkom napitku koji, u originalnoj, kavkaskoj verziji, sadrži specifične bakterije i kvasac koji osiguravaju zdravlje crijeva.
Kefir je gladak i kremast, povećava razinu serotonina, pomaže u probavnim procesima i imunitetu, a onaj originalni ima i do 60 više sojeva korisnih bakterija od ostalih napitaka kao što su jogurti ili kisela mlijeka.
“Ono što kefir čini posebnim jest kefirni kvasac, tibetanska gljiva koja donosi mnogo više koristi od običnog jogurta”, istaknuo je za rumunjski Observator liječnik Mihail Pautov iz tvrtke Medicool.
Novinari su stoga iz lokalnih trgovina nasumično odabrali osam vrsta kefira od različitih proizvođača, i to artikala kojima je cijena varirala od tri do sedam rumunjskih leja.
Kupljene proizvode potom su odnijeli u laboratorij u kojemu su testirali njihov sadržaj te dobili rezultate koji su ih iznenadili.
Analizirali su kiselost proizvoda, sadržaj mezofilnih bakterija mliječne kiseline te količinu kvasca specifičnog za ovaj tip proizvoda, a pokazalo se kako tek četiri od analiziranih uzoraka sadrže kvasac, a u ostalima su nađene tek bakterije mliječne kiseline.
“To znači da je polovica proizvoda zapravo obična mlaćenica”, navodi Observator.
Zanimljivo, stvar nije nelegalna – naime, rumunjski propisi, kazao je Alexandru Ciric, profesor s Politehničkog sveučilišta u Bukureštu, ne obvezuju proizvođače da u kefir stavljaju kvasac, što znači da formalno-pravno nije riječ o prevari, ali proizvodi bez kvasca definitivno nemaju isti blagotvorni učinak na organizam kao što to imaju oni koji ga sadrže.
Pautov je dodao kako, pravno, proizvođač smije i obični jogurt s okusom kefira nazvati “kefirom”, ali da ovdje zapravo govorimo o običnom jogurtu ili katkad mlaćenici, što proizvođači naveliko koriste jer im olakšava proizvodni proces.
Podaci pokazuju kako će lokalno tržište jogurta i fermentiranih mliječnih napitaka u sljedećih pet godina u Rumunjskoj dosegnuti vrijednost veću od 600 milijuna eura, a samo prošle godine najveći rast prodaje zabilježen je upravo u segmentu kefira.
Najnoviji podaci pokazuju kako 16 posto Rumunja svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira mlijeko dok njih 19 posto konzumira sir i maslac dva do tri puta tjedno.
Dobar dio onih koji konzumiraju kefir uglavnom ne raspoznaje razliku između kefira i mlaćenice iako ona postoji, napominje nutricionist Serban Damian, jer je kefir pikantniji i autentičniji, a osim po okusu to se može osjetiti i po mirisu.
Prilikom odabira proizvoda u dućanu, preporučuje se birati one koje imaju izrazito konveksni poklopac, jer to sugerira da se u bočici odvija fermentacija na bazi kvasca, a najbolje je pak, kažu sugovornici rumunjskog Observatora, kefir uz pomoć kefirnih zrnaca proizvoditi kod kuće.
