„Volio bih da Christian Schmidt upotrijebi svoje ovlasti i riješi izborni zakon u BiH, da se konačno ispravi nepravda učinjena Hrvatima te da to ostane dio njegova nasljeđa“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne bivši hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Miro Kovač. Dodao je kako bi se time relaksirali odnosi u Federaciji BiH.
Prokomentirao je i natpise o mogućem iznenadnom odlasku Schmidta iz BiH koji bi mogao biti dio dogovora Dodika i američke administracije riječima kako to ne znači gašenje Ureda visokog predstavnika, niti Bonskih ovlasti, ali da nema informacije o njegovom odlasku. „To bi najbolje bilo pitati samog Schmidta, kojega jako cijenim, kada se vrati s puta iz New Yorka.“
Kazao je kako je Milorad Dodik u komunikaciji s američkim dužnosnicima pokušao osigurati blaži tretman prema sebi. „Glavni prioritet velike većine Srba u BiH, kao i srpske političke elite u Srbiji, jest očuvanje Republike Srpske i oko toga postoji potpuni konsenzus, bez obzira na to radi li se o oporbi ili vladajućima. Ako se Dodik elegantno izvuče, onda su napravili veliku stvar“, rekao je Kovač.
Objasnio je da „elegantno izvlačenje“ znači moguće ublažavanje ili ukidanje sankcija Dodiku, no smatra da nije realno da ostane predsjednik Republike Srpske niti da obnaša političke dužnosti.
Kovač je kazao da je prijedlog Maxa Primorca o formiranju tri federalne jedinice u BiH, vrlo dobar te je dodao kako se ne bi upuštao u raspravu o tome hoće li biti tri ili više. „Primorac zasigurno ima utjecaj na oblikovanje određenih stavova američke administracije i u to nema nikakve sumnje, budući da je već dugo prisutan u tim političkim krugovima.“
Kovač je istaknuo kako je Hrvatima u BiH potreban politički partner kako bi se pokrenule stvarne promjene. „Samo zadovoljni Hrvati u BiH, koji nisu izloženi izbornoj prijevari i različitim oblicima izbornog inženjeringa na vlastitu štetu, mogu dati snažniji doprinos Bosni i Hercegovini“, poručio je Kovač.
Dodao je kako trenutno ne vidi dovoljno interesa ni političke snage u Europi da se kroz partnerstvo ostvari takav cilj. „U hrvatskoj politici postoji konsenzus da Hrvati imaju pravo na ustavnu jednakost, a kako bi se ona ostvarila u bliskoj budućnosti, nužan je snažan partner. Ako do toga dođe, ja tog partnera vidim u Washingtonu, koji bi mogao pomoći pronaći rješenje koje neće biti na štetu Bošnjaka“, objasnio je Kovač.
Kazao je da ministri vanjskih poslova drugih država u vrijeme dok je i on bio ministar nisu razumjeli niti su ih zanimali politički procesi u Bosni u Hercegovini. „Ja sam svoj radni vijek započeo u uredu predsjednika Franje Tuđmana i nikoga ne optužujem, ali naša je greška bila nedovoljna koncentriranost da se neke stvari nisu do kraja razriješile.“
Kovač je istaknuo kako je tijekom mirovnih pregovora u Daytonu došlo do nepažnje hrvatskih pregovarača. „Da se tada preciznije definiralo na koji način se bira hrvatski član Predsjedništva, situacija bi danas bila posve drukčija. U to vrijeme pregovaračima Franje Tuđmana je bilo logično da će taj član Predsjedništva biti osoba kojega će birati hrvatsko biračko tijelo, a ne da će ga birati Bošnjaci.“ Dodao je i da je, prema vlastitom priznanju Harisa Silajdžića, riječ o svojevrsnoj prijevari. „U Ustavu stoji da Federacija BiH daje dva člana Predsjedništva – jednog Hrvata i jednog Bošnjaka – što znači da je Komšić legalan, ali nelegitiman. To je prijevara.“
O sastancima Donalda Trumpa i Vladimira Putina, imenovanju veleposlanika SAD-a u Sarajevu, politici Londona prema hrvatskom pitanju, retorici Bakira Izetbegovića te o genocidu nad kršćanima u Nigeriji više u videu emisije Kompas. Kovač je povijest međunarodnih odnosa doktorirao na pariškom sveučilištu ‘Sorbonne Nouvelle’. Govori pet svjetskih jezika. I autor je knjige U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije – Hrvatsko pitanje u očima francuske politike 1914-1929.
