Kada Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvoji dokument “Program reformi BiH 2025.”, koji je trenutno u proceduri javnih konzultacija, to će biti još jedan korak prema punopravnom članstvu u NATO savezu – rekao je za Fenu predsjedatelj Povjerenstva za suradnju s NATO-om i zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.
Povjerenstvo je objavilo nacrt dokumenta i pozvalo stručnjake i širu javnost da sudjeluju u javnim konzultacijama putem digitalne platforme eConsultation.
Također, Povjerenstvo je zaključilo da, osim državnih institucija, u proces javnih konzultacija treba biti uključena i šira javnost.
Nakon konzultacija, nacrt bi trebao biti predstavljen na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, zakazanoj za 30. listopada.
Bosna i Hercegovina je 23. listopada u Bruxellesu usvojila Individualizirani program partnerstva (ITPP) s NATO-om, koji vrijedi za razdoblje 2025.-2028. Ovaj dokument predstavlja novi strateški okvir za suradnju između Bosne i Hercegovine i NATO-a, u skladu s konceptom “Jedan partner, jedan plan”.
– Svake godine donosimo i tzv. program reformi za 2025. godinu, koji je pripremila Komisija za suradnju s NATO-om i uputila na javnu raspravu. Struktura dokumenta identična je prethodnim programima, uključuje pet ključnih područja – vladavinu prava, gospodarstvo, resurse i ostale segmente koje institucije BIH planiraju provesti ove godine. Kada Vijeće ministara usvoji dokument, to će biti još jedan korak u procesu Akcijskog plana za članstvo, koji nas vodi do punopravnog članstva u NATO-u – naglasio je Brkić.
Predsjedatelj Komisije za suradnju s NATO-om dodao je da ITPP predstavlja konkretnu provedbu reformi planiranih za 2025. godinu, te da dokument definira konkretne zadatke koje institucije BIH planiraju provesti.
Prvi Individualno prilagođeni program partnerstva usvojen u Bruxellesu predstavlja novi strateški okvir za suradnju između Bosne i Hercegovine i NATO-a.
Dokument objedinjuje sve postojeće mehanizme suradnje, uključujući godišnji nacionalni program (ANP), izgradnju kapaciteta u obrambenom sektoru, interoperabilnost, reforme sigurnosnog sektora i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
ITPP se temelji na načelu zajedničkog vlasništva, što znači da NATO i BiH ravnopravno definiraju prioritete i aktivnosti. Cilj je postići konkretne rezultate – jačanje institucija, borba protiv korupcije, profesionalizacija Oružanih snaga BiH, povećanje transparentnosti u reformama i jačanje međunarodnog položaja BiH kao pouzdanog partnera.
Program je koordiniran s Akcijskim planom za članstvo (MAP), posljednjom fazom prije formalnog poziva BiH za punopravno članstvo u Savezu.
MAP omogućuje NATO-u praćenje napretka zemlje u ključnim područjima: reforma obrambenog sektora, vladavina prava, politička stabilnost i demokratski standardi.
BIH sudjeluje u MAP-u od 2010. godine.
-Ovo je jedan od najvažnijih dokumenata u posljednje vrijeme. Osim što redovito šalje program reformi NATO-u, zbog političke volje još uvijek ne postoji konsenzus o pridruživanju Savezu. Znamo da smo uvijek imali otpor predstavnika iz entiteta Republika Srpska, ali situacija u svijetu, posebno ruska agresija na Ukrajinu, šalje jasan signal malim zemljama poput naše da trebaju prihvatiti ono što smo potpisali. Ovaj dokument nam daje nadu da smo gotovo stigli do kraja i da će NATO vjerojatno biti najpovlašteniji prema Bosni i Hercegovini. Naši vojnici već ispunjavaju NATO standarde, što je pohvalno i javnost to mora znati – rekla je Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća Bosne i Hercegovine.
Marina Pendeš, bivša ministrica obrane Bosne i Hercegovine, ističe za Fenu da svaka suradnja s NATO-om iz Bruxellesa pokazuje da je Bosna i Hercegovina napravila značajan korak naprijed.
-Naša delegacija u Bruxellesu učinila je sve kako bi se Bosna i Hercegovina u međunarodnim krugovima prepoznala kao zemlja koja ozbiljno radi na reformama. Vrijednosti koje vrijede u EU, poput vladavine prava i borbe protiv korupcije, vrijede i u NATO-u, a BiH kontinuirano napreduje u tom pogledu – istaknula je Pendeš.
Prema riječima Mirka Okolića, bivšeg zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine, ITPP predstavlja nastavak partnerstva s NATO-om, a ne automatsko članstvo.
-Radi se o strateškoj suradnji – politička volja za punopravno članstvo nije se značajno promijenila u posljednje vrijeme. Fokus je i dalje na tehničkoj provedbi reformi. Mislim da će nakon javnih rasprava taj dokument stići do Vijeća ministara, a pitanje ostaje kako će se one dalje odvijati – izjavila je Okolić i podcrtala da se politički konsenzus u vezi s ulaskom BiH u NATO u posljednje vrijeme nije promijenio.
-Stalno se govori o suradnji s NATO-om. Ono što se događa s ciljem suradnje s NATO-om, kada su u pitanju tehnička pitanja, je u redu i ne vidim nikakvu promjenu u tome – rekla je Okolić.
Predsjedatelj Komisije pri NATO-u dodao je da je proces usvajanja standardiziran i temelji se na iskustvu prethodnih godina.
Iako NATO i domaći akteri pozdravljaju ITPP, ključna prepreka ostaje nedostatak političkog konsenzusa unutar BiH.
Protivljenje je posebno vidljivo u entitetu Republika Srpska, gdje vlasti izražavaju rezerve prema članstvu u NATO-u.
Diana Gupta naglašava da politička volja u zemlji nije jednaka.
-Republika Srpska je često pokušavala distancirati entitet od procesa, ali sada, s obzirom na geopolitičku situaciju, politički diskurs u Bosni i Hercegovini je optimističan i usmjeren na euroatlantske integracije – rekla je.
Usvajanje ITPP-a predstavlja povijesni korak, izjavilo je Ministarstvo obrane BiH, što potvrđuje da BiH ima kapacitet i volju za strukturiranu suradnju s NATO-om.
ITPP, kao glavni alat NATO-a za koordinaciju s partnerima, definira sve aspekte suradnje između Bosne i Hercegovine i NATO-a u strateškom i ciljno orijentiranom okviru, naglašavajući ključne ciljeve zemlje u kontekstu euroatlantskih integracija.
Prvi ITPP BiH s NATO-om praktičan je i strateški dokument koji potvrđuje da zemlja radi na ispunjavanju tehničkih standarda MAP-a.
Usvajanje dokumenta u Bruxellesu i očekivani koraci u Vijeću ministara BiH predstavljaju signal međunarodne podrške, ali konačni ishod – formalni poziv za članstvo – i dalje ovisi o političkom konsenzusu unutar zemlje i odlukama članica NATO-a.
Dok se ne postigne politički konsenzus, BIH nastavlja provoditi reforme, izvještavati o napretku i jačati kapacitete svojih institucija i Oružanih snaga, pokazujući međunarodnoj zajednici spremnost za partnerstvo i integraciju u Savez.
BIH se trenutno nalazi u fazi Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u, što znači da je korak udaljena od punopravnog članstva, ali još nije dobila službeni poziv za pridruživanje Savezu.
BIH je sudionica Akcijskog plana za članstvo od 2010. godine, što predstavlja posljednju pripremnu fazu prije formalnog poziva za članstvo.
MAP omogućuje NATO-u praćenje napretka zemlje u ključnim područjima kao što su reforma obrambenog sektora, vladavina prava, politička stabilnost i demokratski standardi.
Prema Zakonu o obrani BIH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su dužne provesti sve potrebne aktivnosti za prijem BIH u članstvo NATO-a.
