Rastući jaz između troškova proizvodnje i otkupnih cijena sve je veći problem koji mnoge farme u Bosni i Hercegovini dovodi na rub opstanka. Situaciju dodatno kompliciraju nelojalna konkurencija i prekomjerni uvoz.
Područje Tuzlanske županije među regijama je s najvećim količinama proizvedenog mlijeka, a tamošnji poljoprivrednici su ove godine zabilježili brojku od tri milijuna litara. Međutim, zbog nagomilanih problema upozoravaju da je porast cijene mlijeka u narednom razdoblju neizbježan.
Većina poljoprivrednika u TK, ali i šire, koristi koncentrirane smjese koje dolaze iz okolnih zemalja, a prema našim slabim prinosima kukuruza, koji je glavna žitarica u proizvodnji stočne hrane, u ekstremnim slučajevima imat ćemo značajan porast cijene mlijeka – upozorava Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TŽ.
Prošla godina bila je prilično turbulentna u području proizvodnje mlijeka, a Glibanović navodi da je posebno problematično bilo proljeće, praćeno obilnim kišama, što je uvelike utjecalo na sjetvu, a time i na kvalitetu silaže i kukuruza za zrno.
U određenim dijelovima Bosne i Hercegovine imali smo i do 70 posto štete na parcelama. Na tim parcelama, odnosno kod tih poljoprivrednika, sada ćemo imati situaciju da će morati kupovati veće količine stočne smjese, ali neće svi moći preživjeti, zbog porasta cijena hrane. Zbog toga ćemo se naći u situaciji da ćemo sigurno doživjeti pad proizvodnje sirovog mlijeka – dodaje Glibanović.
Navodi da je posljednjih nekoliko godina u Tuzlanskom kantonu, kao i u svim ostalim regijama Bosne i Hercegovine, došlo do pada proizvodnje mlijeka, iako su poljoprivrednici usvojili drugačiji način proizvodnje i stimuliranja stočarstva, poput sadnje novih ratarskih kultura i djetelinsko-travnih smjesa.
Međutim, država mora stati uz proizvođače, kako bi se poboljšala trenutna situacija, jer manji urod i prinos kabaste hrane utječu na funkcioniranje poljoprivrednika. Proizvodnja mlijeka koju imamo mora se održati jer je Bosna i Hercegovina veliki uvoznik mliječnih proizvoda, kao i mesnih prerađevina – naglašava Glibanović.
I upravo uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dodatno komplicira situaciju. Naime, samo u 2024. godini uvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od otprilike 267 milijuna KM, dok je izvoz bio 145 milijuna maraka.
Taj trgovinski debalans pokazuje koliko je ugrožena domaća proizvodnja, posebno zbog nižih cijena uvoznih proizvoda koji preplavljuju tržište.
U mljekarskoj industriji kažu da trenutno pokušavaju održati stabilnost, ali upozoravaju da su mogućnosti ograničene.
Trenutno se litra mlijeka u maloprodaji može kupiti za prosječno 2,40 KM, ali ako se nastavi trend rasta troškova, cijena bi, prema najavama, mogla dosegnuti tri marke, piše Klix.
