Na svečanoj misi, koja će se održati u 10.30 sati na Trgu svetog Petra u Vatikanu, Papa Lav XIV. će proglasiti svetima tri žene i četiri muškarca, a među njima će biti i prvi svetac iz Papue Nove Gvineje.
Prvog sveca iz Papue Nove Gvineje laika Petera To Rota (1912.-1945.) Japanci su pogubili na kraju Drugoga svjetskog rata. Ignazija Choukrallaha Maloyana, armenskog nadbiskupa i mučenika 1915. ubile su osmanske snage jer je odbio prijeći na islam.
Papa Lav će svetim proglasiti i venezuelskog laika Joséa Gregorija Hernandeza Cisnerosa (1864.-1919.), kojega je njegov prethodnik, papa Franjo opisao kao “liječnika bliskog najslabijima”, otprije vrlo štovanog u svojoj zemlji. Hernandez Cisneros, liječnik, znanstvenik, filantrop i pobožni katolik je nakon studija u Caracasu i Parizu presudno utjecao na razvoj moderne medicine u Venezueli.
Svet će postati i Bartolo Longo, talijanski odvjetnik rođen 1841. godine koji je, prema vlastitu priznanju bio sotonistički svećenik, ali je potom prihvatio katoličku vjeru i osnovao Papinsko svetište Blažene Djevice od Rozarija u Pompejima.
Porijeklom iz Venezuele je i buduća svetica, časna sestra Maria Carmen Elena Rendiles Martinez. Premda rođena bez lijeve ruke, Rendiles Martinez je prevladala svoj invaliditet da bi prije smrti 1977. godine utemeljila Kongregaciju Slugu Isusovih. Ona postaje prva svetica iz te južnoameričke države.
Talijanske časne sestre koje će Lav danas proglasiti svetima su Vincenza Maria Poloni, utemeljiteljica Zavoda sestara milosrdnica iz Verone koji je vodio brigu o bolesnima u bolnicama i Maria Troncatti (1883.-1969.), koja je radila četrdeset godina u amazonskoj regiji Ekvadora te je posvetila život pomaganju autohtonom stanovništvu, posebno narodu Shuar.
Ovo je druga svečanost kanonizacije koju predvodi američki papa od izbora za poglavara Katoličke Crkve 8. svibnja. U rujnu je svecima proglasio Talijane Carla Acutisa – tinejdžera i računalnog entuzijasta poznatog po nadimku “Božji štreber” koji je umro 2006. od leukemije u dobi od samo 15 godina – i Piera Giorgia Frassatija, koji se smatra uzorom milosrđa, a umro je 1925.
Kanonizacija je posljednji korak prema svetosti u Katoličkoj Crkvi nakon beatifikacije – rezultat je dugog procesa, može je odobriti samo papa i odvija se u tri faze. Prvu fazi čini proces ispitivanja “života kandidata za sveca” i općenito može započeti tek pet godina nakon kandidatove smrti, u drugoj fazi časni se proglašavaju blaženima kada imaju čudo koje se pripisuje njegovu ili njezinu zagovoru i u trećoj fazi blaženik se i službeno proglašava svetim uz određivanje drugog čuda.
