Radnici iz inozemstva godinama nisu ništa novo u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predlaže se izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, prema riječima poslodavaca, biti dovoljno, jer je gospodarska aktivnost na niskoj razini, pišu Nezavisne.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koji su objavljeni na E-konzultacijama u dokumentu Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, “od ukupnog broja dozvola, 4.500 radnih dozvola odnosi se na Federaciju Bosne i Hercegovine, 2.000 radnih dozvola na Republiku Srpsku, a 927 radnih dozvola na Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine.
“Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdanih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se 1.500 radnih dozvola odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine, 500 radnih dozvola na Republiku Srpsku, a 350 radnih dozvola na Brčko Distrikt BiH. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega 3.000 radnih dozvola za Federaciju BiH, 1.500 radnih dozvola za Republiku Srpsku i 577 radnih dozvola za Brčko Distrikt BiH“, navodi se u spomenutom dokumentu.
Prema Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, donošenje ove odluke bolje zadovoljava potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, bez ugrožavanja ponude domaće radne snage, te osigurava veću kontrolu tržišta rada i smanjenje ilegalnog rada stranih državljana.
„Godišnju kvotu radnih dozvola određuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u skladu s migracijskom politikom i uzimajući u obzir stanje na tržištu rada“, objašnjavaju.
Kada se prijedlog za 2026. godinu usporedi s istim prijedlogom za 2025. godinu, vidljivo je da je za sljedeću godinu planirano 198 dozvola više. To jest, za Republiku Srpsku broj radnih dozvola se nije promijenio, za Federaciju povećan je za 10, a za Brčko Distrikt, radne dozvole za strane radnike povećane su za 188.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istaknuo je da ove godine još uvijek ima nešto neiskorištenih dozvola te da će ranije spomenuta brojka biti dovoljna za sljedeću godinu ako se ovi trendovi u gospodarstvu nastave.
„Gospodarska aktivnost je na niskoj razini. Kriza u zapadnoj Europi dobiva na zamahu, to značajno utječe na gospodarstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine“, kaže Škrebić, dodajući da predloženi broj radnih dozvola nije dobar pokazatelj.
Poslodavce u BIH koji se odlučuju za strane radnike često muče komplicirane procedure prilikom dovođenja radne snage iz inozemstva, a prema Škrebiću, stvari bi se u posljednje vrijeme trebale polako mijenjati nabolje, pa bi procedure trebale biti brže, a dobivanje dozvola lakše.
„Međutim, tek će se u idućim mjesecima aktivirati, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati prilikom dovođenja budućih radnika“, ističe Škrebić za „Nezavisne novine“.
Bosna i Hercegovina bi tek mogla osjetiti problem nedostatka radne snage, a kako je Škrebić ranije upozorio, Bosni i Hercegovini bi za nekoliko godina moglo nedostajati oko 100.000 radnika.
“Postoje neke procjene da će u sljedećih nekoliko godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovim uvjetima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenija gospodarstva, znači da će ih biti nemoguće vratiti. To će biti egzistencijalni problem za gospodarstvo”, rekao je Škrebić ranije za Nezavisne novine.
