Zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto u 2026. To je nešto više nego ove godine, ali i dalje nedovoljno za zadovoljavanje potreba građana, navodi se u novom izvješću Svjetske banke za zapadni Balkan objavljenom u utorak, 7. listopada, pišu Nezavisne.
Dodaju da se broj radno sposobnog stanovništva već značajno smanjio, a prema projekcijama očekuje se pad od gotovo 20 posto do 2050. godine.
“Ako se nastave trenutni trendovi u broju stanovnika, gospodarskom rastu i tržištu rada, regija bi se mogla suočiti s nedostatkom više od 190.000 radnika u sljedećih pet godina”, navodi se u izvješću.
Gospodarski rast na zapadnom Balkanu usporio se tijekom 2025. godine, jer je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je povećana neizvjesnost ograničila trgovinu i ulaganja, unatoč solidnom rastu plaća i kredita. Fiskalna politika, unatoč blagom popuštanju, ostaje disciplinirana, pa je deficit bio ispod tri posto, a javni dug nastavio je silaznu putanju.
Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvješća za Zapadni Balkan, kombinirani gospodarski rast Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova dosegnut će tri posto u 2025. godini, što je 0,2 postotna boda niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 posto u 2026., a zatim na 3,6 posto u 2027. godini.
„Zapadni Balkan napreduje i smanjuje jaz u razvoju u usporedbi s naprednijim gospodarstvima Europske unije, ali gospodarski rast još uvijek nije dovoljan da ispuni očekivanja građana“, kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
„Kako bi se pomoglo regiji da postane moderno gospodarstvo, važno je razmotriti promjene u strategiji zapošljavanja, poput poticanja većeg sudjelovanja na tržištu rada, poboljšanja vještina građana i jačanja tvrtki kroz digitalna poboljšanja“, zaključila je.
Christopher Sheldon, voditelj Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, izjavio je da je rast BDP-a u Bosni i Hercegovini usporen na 1,7 posto u prvom tromjesečju 2025. s tri posto godinu ranije, zbog usporavanja industrijske proizvodnje, posebno u proizvodnom sektoru.
Prema izvješću, potrošnja je ostala stabilna, ali slaba ulaganja i rastuće cijene hrane doveli su do inflacije od 3,4 posto u lipnju. S obzirom na ove izazove, očekuje se da će rast ostati umjeren, dosegnuvši 3,2 posto do 2027. godine.
“Javni dug ostaje umjeren. Međutim, prosječni rast realnog dohotka od samo tri posto godišnje od 2015. godine doveo je do toga da je BDP po glavi stanovnika dosegao samo jednu trećinu prosjeka EU u 2024. godini, što ograničava napredak u smanjenju siromaštva.
Dodaje da ekonomska ranjivost ostaje, pri čemu 40 posto odraslih kaže da ne bi mogli pokriti troškove dulje od mjesec dana ako bi izgubili glavni izvor prihoda. Povećanje minimalne plaće pružilo je određeno olakšanje ljudima s nižim prihodima.
“U nadolazećem razdoblju, Bosna i Hercegovina suočava se s ključnim izazovima: ubrzanjem strukturnih reformi, poboljšanjem poslovnog okruženja i jačanjem uključivanja na tržište rada, posebno za ranjive skupine. Izgledi su podložni negativnim rizicima zbog globalne ekonomske neizvjesnosti i političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. „Bosna i Hercegovina suočava se sa stvarnim izazovima, od političke nestabilnosti koja usporava reforme do rasta cijena i globalne neizvjesnosti“, napisao je Sheldon u izvješću.
Ekonomist Igor Gavran ističe da je prognoza rasta BDP-a prilično upitna, barem iz perspektive Bosne i Hercegovine.
„Ali ako se statistički gleda, vjerojatno je da će to biti popraćeno zaduživanjem i da se uglavnom odnosi na infrastrukturu i projekte koji imaju samo mali i spor učinak na životni standard“, rekao je Gavran, dodajući da je jedan od faktora vjerojatno očekivani priljev sredstava na temelju Plana rasta EU, ali i to je privremeno.
