Bosna i Hercegovina je 30. rujna 2025. godine dostavila Europskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende, strateškog dokumenta koji predstavlja preduvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan – programa Europske unije vrijednog šest milijardi eura. Ova sredstva, dostupna kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, namijenjena su zemljama koje pokažu spremnost za duboke reforme u skladu s europskim standardima.
Nacrt Reformske agende, zajedno s listom reformi i komentarima članova Radnog tima, usvojen je na sjednici Vijeća ministara BiH, a predsjedavajuća Borjana Krišto potvrdila je da je dokument već stigao u Bruxelles te za idući tjedan najavila posjetu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Sredstva, dostupna kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, namijenjena su zemljama koje pokažu spremnost za duboke reforme u skladu s europskim standardima. Dokument Reformske agende detaljno opisuje mjere koje BiH mora provesti, institucije koje su za njih nadležne, rokove, indikatore napretka i očekivane rezultate.
Agenda je strukturirana prema Uredbi EU i obuhvata četiri tematska stuba – zelenu i digitalnu tranziciju, poslovno okruženje, ljudski kapital te temeljna prava i vladavinu prava. Svaki od njih nosi specifične ciljeve i reformske zadatke čija realizacija direktno određuje tempo i obim financijske podrške koju BiH može očekivati.
Prvi stub, zelena i digitalna tranzicija, objedinjuje prelazak na održive energetske modele i digitalnu transformaciju javnog i privatnog sektora. BiH se obavezala da će do 2030. godine usvojiti planove za obnovljive izvore energije, modernizirati elektroenergetsku mrežu i uvesti mjere za klimatsku otpornost infrastrukture, posebno u javnim zgradama, prijevozu i komunalnim sustavima.
Istovremeno, digitalizacija podrazumijeva uspostavljanje interoperabilnih registara, razvoj eUprave, eZdravstva, ePravosuđa i eObrazovanja, te usklađivanje zakonodavstva s europskim direktivama o cyber sigurnosti, zaštiti podataka i elektronskoj identifikaciji. Planirano je i donošenje zakona o digitalnim uslugama i kibernetičkoj otpornosti.
Nositelji aktivnosti su Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, entitetska ministarstva, Agencija za informacijsko društvo RS i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, a većina mjera treba biti realizirana do kraja 2026. godine.
Za građane, to znači brži pristup javnim uslugama, sigurniju digitalnu infrastrukturu i dugoročno niže troškove energije.
Drugi reformski stub odnosi se na poslovno okruženje, s ciljem stvaranja povoljnijeg ambijenta za domaće i strane investitore, smanjenja administrativnih opterećenja i jačanja tržišne konkurentnosti. Predviđena je reforma inspekcijskih službi kroz jedinstveni inspekcijski portal i digitalnu evidenciju kontrola, kao i digitalizacija procesa registracije i licenciranja poslovnih subjekata, uz cilj da se otvaranje firme skrati na tri dana.
BiH se obavezala da će uskladiti zakonodavstvo s EU direktivom o javnim nabavkama, uvesti elektronske aukcije i osigurati transparentnost budžetskih troškova.
Planirana je i reforma zakona o zaštiti potrošača te uvođenje digitalnih alata za praćenje tržišnih nepravilnosti. Nositelji su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetska ministarstva gospodarstva i Agencija za javne nabavke BiH, a rokovi su postavljeni do kraja 2025. godine. Za gospodarstvo, to znači manje birokracije i brže procese, dok građani mogu očekivati bolju zaštitu potrošača i transparentnije trošenje javnog novca.
Treći stub fokusira se na ljudski kapital, odnosno obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu inkluziju. Reforma obrazovanja uključuje modernizaciju nastavnih planova i programa, uvođenje dualnog obrazovanja koje kombinira teoriju i praksu, te jačanje STEM oblasti i digitalnih kompetencija.
U oblasti zapošljavanja planirano je jačanje službi za zapošljavanje, provođenje aktivnih mjera tržišta rada poput subvencija, obuka i mentorstva, te povezivanje obrazovnih institucija s gospodarstvom.
Socijalna zaštita obuhvata usklađivanje politika na svim nivoima vlasti, zaštitu ranjivih grupa i uvođenje digitalnih socijalnih kartona. Nositelji su Ministarstvo civilnih poslova BiH, entitetska ministarstva obrazovanja i rada te zavodi za zapošljavanje. Većina mjera planirana je do kraja 2026. godine, uz pilot projekte u 2025. Za građane, to znači bolje obrazovanje, više prilika za zapošljavanje i efikasniju socijalnu zaštitu.
Najzahtjevniji stub odnosi se na temeljna prava i vladavinu prava. BiH se obavezala na reformu Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, usvajanje zakona o sudovima BiH i uvođenje sustava za praćenje efikasnosti sudskih procesa. U borbi protiv korupcije predviđeno je donošenje zakona o sukobu interesa, uspostava nezavisnog tijela za borbu protiv korupcije, digitalna evidencija imovine nositelja javnih funkcija i transparentnost proračunskih tijekova.
U oblasti izbornog procesa planirana je tehnička modernizacija Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i revizija izbornog zakonodavstva u skladu s preporukama ODIHR-a. Nositelji su Ministarstvo pravde BiH, VSTV, CIK i Agencija za prevenciju korupcije, a ključne mjere trebaju biti realizirane do kraja 2025. godine, s punom primjenom do kraja 2026. Za građane, to znači veće povjerenje u institucije, pravedniji izborni proces i konkretnu borbu protiv korupcije.
Reformska agenda predviđa uspostavu tehničkog tajništva za koordinaciju i praćenje implementacije. Svaka institucija ima obavezu kvartalnog izvještavanja, a Europska komisija koristi indikatore napretka za evaluaciju i odobravanje tranši iz Plana rasta.
BiH je u potpunosti uskladila svoje stavove sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući pridruživanje izjavama EU u UN-u, OSCE-u i Vijeću Europe, te primjenu restriktivnih mjera. Ministarstvo vanjskih poslova BiH vodi koordinaciju, uz tehničku podršku drugih institucija.
Prva tranša sredstava predviđena je za kraj 2025. godine, uz uvjet da su početne mjere implementirane. Daljnje isplate zavise od konkretnih rezultata u provođenju reformi, što znači da će Europska komisija pratiti ne samo formalno usvajanje mjera, već i njihovu stvarnu primjenu na terenu.
Svaka mjera u Reformskoj agendi ima definiran indikator napretka, nositelja aktivnosti i vremenski okvir, a napredak će se ocjenjivati kvartalno. Uspješna realizacija omogućava pristup narednim tranšama iz Plana rasta, dok kašnjenja ili neispunjavanje obaveza mogu dovesti do obustave sredstava.
U tom kontekstu, Vijeće ministara BiH pozvalo je sve nivoe vlasti – državne, entitetske, kantonalne i lokalne, da aktivno sudjeluju u implementaciji, jer se sredstva iz Plana rasta ne dodjeljuju automatski, već po principu “novac za reforme”. To znači da će se financijska podrška dodjeljivati proporcionalno stupnju realizacije konkretnih mjera, a ne samo na osnovu političkih obećanja.
Iako je Reformska agenda tehnički dokument, njena implementacija zahtjeva političku usuglašenost. Uspjeh ovog procesa zavisi od spremnosti svih nivoa vlasti da preuzmu odgovornost i uspostave funkcionalnu koordinaciju. Dokument jasno navodi da se reforme moraju provoditi na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, što zahtijeva visok stupanj međuinstitucionalne suradnje.
U tom smislu, uspostava tehničkog tajništva za koordinaciju reformi nije samo administrativna mjera, već pokušaj da se stvori operativni mehanizam koji će omogućiti praćenje napretka, razmjenu podataka i zajedničko izvještavanje prema Europskoj komisiji.
Sekretarijat bi trebao djelovati kao središnja točka za sinkronizaciju aktivnosti, identifikaciju prepreka i predlaganje korektivnih mjera. Njegova efikasnost će biti ključna za održavanje povjerenja Brisela u sposobnost BiH da upravlja reformskim procesom.
