Zajedničke institucije Bosne i Hercegovine nemilice troše novac poreznih obveznika, a dokaz za to je da su u prvoj polovici ove godine potrošili više novca na putovanja, prijevoz i gorivo, najamninu, nabavu materijala, osiguranje i ostale namjene u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Kako novac troše ministarstva, agencije, fondovi i druge institucije, vidljivo je iz izvješća o izvršenju proračuna institucija BiH za prvo polugodište ove godine, u kojem se navodi da su materijalni troškovi u prvoj polovici ove godine povećani za oko 9,2 milijuna maraka u usporedbi s istim troškovima ostvarenim u istom razdoblju 2024. godine.
Najviše su povećani troškovi za nabavu materijala, za oko 3,5 milijuna KM ili 19 posto u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine.
-Rashodi za najam imovine i opreme povećani su za 1,3 milijuna, dok su oni za energiju i komunalne usluge “skočili” za 1,2 milijuna. Povećanje troškova zabilježeno je i za tekuće održavanje za oko 1,1 milijun, dok su putovanja, zbog većeg broja putovanja izvan granica, navedena za 1,1 milijun maraka više u odnosu na razdoblje siječanj – srpanj prošle godine – navodi se u dokumentu o izvršenju proračuna institucija Bosne i Hercegovine za prvo polugodište 2025. godine.
Izdaci za usluge prijevoza i gorivo povećani su za oko 800.000, dok je na osiguranje i troškove platnog prometa potrošeno 300.000 maraka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Jedino smanjenje rashoda zabilježeno je u koloni rashoda za telefonske i poštanske usluge, za oko 44.000 KM ili dva posto u odnosu na iste rashode u prethodnoj godini.
-Povećanje materijalnih troškova odnosi se na sve institucije zbog povećanja cijena roba i usluga uzrokovanog inflacijom – navodi se u dokumentu o izvršenju proračuna BiH.
Članica Odbora za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Mira Pekić, rekla je da godinama, prilikom donošenja proračuna, ukazuju na to da su troškovi putovanja, goriva, reprezentacije, i svih ostalih stavki previsoki.
-Ono što je u ovom slučaju čudno jest da je na snazi privremeno financiranje zajedničkih institucija, prema kojem rashodi nisu smjeli biti veći od onih iz prošle godine, odnosno trebali su biti na razini rashoda iz 2024. Nema i ne smije biti prostora za povećanje troškova – rekla je Pekić za “Glas”.
Stoga, naglašava, skok troškova pokazuje da se institucije ne drže privremenog financiranja, već izlaze izvan zakonskih okvira.
-Vjerojatno se vode time da će se usvojiti proračun za ovu godinu, a onda će sve to namiriti i popraviti. Sve to dokazuje da nema racionalnog ponašanja u institucijama na razini BiH, rade kako žele i tako se ponašaju. Nema plana putovanja, ne znaju kamo putuju i što rade, tko ih zove, zašto idu na određena mjesta. U njihovom razmišljanju postoji odsutnost bilo kakve logike i ekonomije – zaključila je Pekić.
Zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 2025. godine isplaćeno je 3,22 milijuna maraka na temelju donacija iz inozemstva. Najveću donaciju u iznosu od 1,19 milijuna maraka primilo je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, dok je na drugom mjestu Služba za poslove sa strancima čija je donacija iznosila 831.542 marke. Granična policija Bosne i Hercegovine, Memorijalni centar Srebrenica, Direkcija za europske integracije, Zavod za meteorologiju…
