Bosna i Hercegovina najavila je Europskoj uniji inicijativu za povećanje izvoznih kvota kalifornijske pastrve na tržište Europske unije, objavljeno je nakon Osmog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine, održanog 11. rujna 2025. u Sarajevu.
Istovremeno, Europska komisija pozvala je vlasti u Bosni i Hercegovini da usvoje nacionalnu strategiju ribarstva.
Ribarstvo je vrlo obećavajući sektor u Bosni i Hercegovini. Tome u prilog ide i činjenica da je riba jedan od proizvoda životinjskog podrijetla koji se može izvoziti iz BiH na tržište Europske unije bez ikakvog carinskog opterećenja (unutar izvoznih kvota).
Izvoz ribe i ribljih proizvoda iz Bosne i Hercegovine na inozemno tržište u 2024. godini iznosio je 47,3 milijuna KM i zabilježio je smanjenje od 12% u odnosu na prethodnu godinu, dok je na strani uvoza od 113,5 milijuna KM zabilježen porast od 7%, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. S obzirom na to da je uvoz zabilježio rast, a izvoz pad, deficit se povećao za 28%. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom također je zabilježila pad od 9% u odnosu na prethodnu godinu.
U strukturi uvoza ribe i ribljih proizvoda, baš kao i prethodnih godina i u 2024. godini, oko 57% ukupnog uvoza čini pripremljena ili konzervirana riba, 12% riblji fileti i ostalo riblje meso, zatim smrznuta riba (osim fileta) čini oko 10%, kao i mekušci u ljusci ili ne (živi, svježi, rashlađeni, smrznuti, slani, dimljeni), dok se kod uvoza ostalih kategorija ribe i ribe prerada proizvoda kreće između 2-3%. Što se tiče strukture izvoza ribe i ribljih proizvoda, oko 27% ukupnog izvoza čini svježa ili rashlađena riba (osim fileta), zatim 26% rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci, pripremljeni ili konzervirani, 22% ukupnog izvoza čini pripremljena ili konzervirana riba, 10% riblji fileti i ostalo riblje meso, a 5% izvoz žive i smrznute ribe.
Nešto više od 50% ukupnog uvoza ribe i ribljih proizvoda te ostalih ribljih proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine uvozi se iz Španjolske (20%), Tajlanda (15%), Hrvatske (12%), Srbije (7%) i Kine (5%). Uglavnom se uvoze morske ribe poput tune, oslića, lososa i morskih plodova, s obzirom na to da su domaći resursi ograničeni na nekoliko vrsta morske ribe poput orade i brancina te školjkaša, koji ne mogu zadovoljiti potražnju na domaćem tržištu.
Izvoz iz Bosne i Hercegovine dominira pastrmka, bilo svježa, rashlađena, smrznuta ili u obliku fileta. Pastrmka se iz Bosne i Hercegovine najviše izvozi u Srbiju, i to živa, svježa ili rashlađena, smrznuta i konzervirana tuna. Također, riba i riblji proizvodi izvoze se na tržišta Hrvatske, Rumunjske, Crne Gore i Italije.
Kada su u pitanju kvote za 85 tarifnih oznaka za koje je moguć uvoz bez carine, može se zaključiti da je za 25% otvorenih tarifnih kvota uvoz bio “0”, za 51% otvorenih tarifnih kvota uvoz robe ostao je na gotovo istoj razini uvoza kao i u prethodnoj godini, za 12% otvorenih tarifnih kvota zabilježen je pad uvoza u odnosu na prethodnu godinu, za 8% otvorenih tarifnih kvota zabilježen je porast uvoza.
