Depoziti u sektoru stanovništvva imali su godišnji rast od 1,74 milijarde KM ili 10,5 posto, prema službenim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine. Kako je navedeno u tim podacima, godišnja stopa rasta ukupnih depozita u lipnju 2025. iznosila je 7,9%, što u apsolutnom iznosu iznosi 2,53 milijarde KM.
„Na godišnjoj razini, depoziti kod privatnih poduzeća porasli su za 680,7 milijuna KM (9,3%), kod vladinih institucija za 121,8 milijuna KM (2,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 177,3 milijuna KM (9,6%).
Depoziti kod nefinancijskih javnih poduzeća smanjili su se za 190,7 milijuna KM (9,5%) na godišnjoj razini“, stoji u podacima ove financijske institucije. Nadalje se navodi da su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju lipnja ove godine iznosili 34,53 milijarde KM. „U usporedbi s prethodnim mjesecom, depoziti su porasli za 236,3 milijuna KM (0,7%)“, navodi se u podacima.
Dodaje se da je mjesečni porast depozita zabilježen u sektoru kućanstava za 95,3 milijuna KM (0,5%).
„Na mjesečnoj razini, depoziti u privatnim poduzećima porasli su za 203,7 milijuna KM (2,6%), a u ostalim domaćim sektorima za 15,1 milijun KM (0,8%). Depoziti u nefinancijskim javnim poduzećima smanjeni su za 61,2 milijuna KM (3,3%), a u vladinim institucijama za 16,6 milijuna KM (0,4%)“, prema podacima Centralne banke.
„Iako postoje i logični razlozi poput nedostatka tržišta kapitala (burze koje imamo su karikature tržišta, a dnevni promet je gotovo na razini pekare) i drugih atraktivnih oblika ulaganja (zlato i drugi plemeniti metali), a za ulaganje u nekretnine potrebno je imati na raspolaganju puno sredstava, a zatim taj novac dugoročno ‘zarobiti’ u nekretninama… ipak, ovaj rast je dijelom neobjašnjiv. Naime, jasno je da imamo veliki jaz između bogate manjine, koja je sve bogatija i može si priuštiti štednju, i većine, koja ne samo da nema štednje, već se zadužuje, već je teško razumjeti zašto bi im štednja u našim bankama, koje nude uvredljivo niske kamatne stope i gdje novac gubi vrijednost zbog inflacije, bila privlačna“, objašnjava ekonomist Igor Gavran za „Nezavisne novine“.
On je mišljenja da je nekada dijaspora imala razloga štedjeti u Bosni i Hercegovini, ali sada su kamatne stope za štednju izvan Bosne i Hercegovine uglavnom više nego ovdje, a ni to više nema smisla. „Postoji i faktor nesigurnosti, jer u BIH pravni sustav ne funkcionira i nitko se ne ustručava pljačkati stanove i krasti imovinu, jer zna da ili neće biti uopće kažnjen ili minimalno kažnjen, pa banke barem nude neku sigurnost od pljačke“, istaknuo je Gavran.
Kako su „Nezavisne“ nedavno pisale, krediti kućanstvima također su imali veliki rast u jednoj godini. Porasli su za 10,2 posto ili 2,48 milijardi KM.
„Godišnji rast kredita registriran je u sektoru kućanstava za 1,23 milijarde KM (10,1%), u privatnim poduzećima za 826,4 milijuna KM (8,1%), u vladinim institucijama za 278,1 milijun KM (25,1%), u nefinancijskim javnim poduzećima za 92,8 milijuna KM (16,0%) i u ostalim domaćim sektorima za 59,5 milijuna KM (23,5%), prema podacima Centralne banke BIH.“
