U Njemačkoj je važno kako se zovete: O vašem imenu ovisi i šansa za posao

Radnici / Foto: Agencija
Podjeli

Je li ime kandidata odlučujuće za dobivanje mjesta za strukovno obrazovanje? Itekako, rezultat je istraživanja: “Lukasa Beckera” mnogi traže, “Habiba Mahmouda” mnogo manje, čak i uz bolje ocjene, piše Deutsche Welle.

Prema istraživanju sveučilišta u Siegenu, osobe s imenom koje zvuči strano imaju teži pristup mjestu za stručno osposobljavanje nego navodno njemački kandidati. To osobito vrijedi za osobe s arapskim imenima, zaključak je studije.

Istraživači su poslali više od 50.000 prijava fiktivnih učenika i učenica poduzećima koja su nudila mjesta za stručno osposobljavanje. Kandidati s imenima koja zvuče njemački u 67,8 posto slučajeva dobivali su odgovor od poduzeća. Kod prijava s imenima koja zvuče arapski, taj je udio iznosio samo 36,8 posto.

I drugi fiktivni kandidati s migrantski zvučećim imenima dobivali su manje odgovora nego, primjerice, “Lukas Becker” koji zvuči njemački i koji je dobio 67 odgovora na 100 prijava. Tako je “Ivan Smirnov”, čije ime zvuči ruski, dobio 56 odgovora, “Ariel Rubinstein” s hebrejski zvučećim imenom 54, a “Yusuf Kaya”, navodno turski kandidat, 52. Uvjerljivo najmanje povratnih informacija dobila je prijava potpisana imenom koje zvuči arapski – “Habiba Mahmoud”: samo 36 (u istraživanju se ne obrazlaže kako su znanstvenici možda nehotice tu uzeli žensko ime, na hrvatskom bi to bila Dragica. Muški oblik bi bio Habib – op. ur.).

Ocjene su manje važne
Ekonomistica Dilara Wiemann iz Siegenskog centra za ekonomsko obrazovanje izjavila je za postaju ARD kako poduzeća time propuštaju iskoristiti potencijale. Za one koji su pogođeni to je “katastrofa, jer čak ni znatno bolje školske ocjene ili društveni angažman ne mijenjaju činjenicu da je podrijetlo važnije od školskog uspjeha”. Ni prethodno stečeno praktično iskustvo, prema još jednom nalazu studije, ne povećava šanse za odgovor.

“Ne možemo si dopustiti da protratimo potencijale”, upozorava i Ekkehard Köhler, profesor didaktike ekonomije i socioekonomskog obrazovanja na sveučilištu u Siegenu za istu postaju. “To je osobito problematično u obrtničkim zanimanjima koja ionako trpe zbog manjka mladih kadrova.”

U gradovima i državnim službama je bolje
Prema istraživačkoj skupini, diskriminacija je bila osobito izražena u malim poduzećima i u obrtima, a u ruralnim područjima znatno jača nego u velikim gradovima. Jedino kod mjesta za stručno osposobljavanje u javnoj upravi ime, čini se, ne igra veliku ulogu.

Studija je dopunjena anketom provedenom među 772 poduzeća. Istraživači su željeli doznati kakva su iskustva s kandidatima migrantskog podrijetla – kako bi mogli zaključiti koji bi razlozi mogli stajati iza njihove nepovoljnije pozicije.

Pokazalo se da mnoge tvrtke strahuju od jezičnih barijera, razlika u kulturi ophođenja ili dodatnih birokratskih poteškoća, primjerice zbog nedostatka boravišne dozvole.

Zaključak istraživača glasi: na odluke pri odabiru ne utječu samo predrasude, “nego i nedostatak resursa, nesigurnost u postupanju s institucijama, birokratska složenost i manjak interkulturalnog iskustva”.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Koliko sada zarađuju radnici na baušteli, konobari i vozači: ‘Radi subotom pa mjesečno dobije 3 000’

U ožujku ove godine prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 1 555 eura, dok je medijalna...

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Umjesto terena – svadbena svečanost:Ćuže, Đurasek i Jakovljević okrunili ljubav brakom

Nogometni klub HŠK Zrinjski Mostar podijelio je lijepu vijest sa svojim navijačima i sportskom javnošću. Trojica prvotimaca – Mario Ćuže, Neven Đurasek i...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Vlajčić: Nema razloga za dramatiziranje oko prijedloga DP-ove deklaracije o BiH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić izjavio je u četvrtak kako nema razloga za dramatiziranje oko prijedloga deklaracije...

Slični članci

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica...

VIDEO: KOMPAS: Ivica Jerkić: Mostar i Hercegovinu su obranili i oslobodili HVO, HV i HOS

Umirovljeni general-bojnik Ivica Jerkić rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako...

Počinje toplotni udar

Temperature zraka izmjerene u 08:00 sati (°C): Mostar 22. Razina upozorenja METEOALARMA...

Zvonko Milas i čelnici Sveučilišta u Mostaru u srijedu u posjeti Studentskom centru

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske,...