Europa nema zaliha maslaca, potražnja je veća, a cijene rastu. Ključna izvozna tržišta za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH su C. Gora, RH, S. Makedonija, Srbija i Kosovo, a uvozna Njemačka, RH, Slovenija, Austrija, Srbija i Mađarska.
FAO-ov indeks cijena hrane, koji mjeri mjesečne promjene u međunarodnim cijenama osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u lipnju 2025. godine 128 bodova, što predstavlja rast od 0,5 posto u odnosu na svibanj. Iako su žitarice i šećer u prosjeku pojeftinili, rast cijena mliječnih proizvoda, mesa i biljnih ulja ipak je prevagnuo i gurnuo indeks naviše. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, indeks je viši za 5,8 posto iako ostaje znatno ispod povijesnog maksimuma zabilježenog u ožujku 2022. godine.
Stanje u Europi
Cijene mesa porasle su za 2,1 posto, čime je ovaj indeks dosegnuo novi povijesni rekord. Najviše su porasle cijene goveđeg, svinjskog i ovčjeg mesa, dok su cijene mesa peradi nastavile blago padati. Indeks cijena mliječnih proizvoda zabilježio je rast od 0,5 posto, a cijene maslaca dosegnule su rekordne razine zbog niskih zaliha u Oceaniji i EU te snažne potražnje iz Azije. Cijene sira nastavile su rasti treći mjesec zaredom, dok su cijene mlijeka u prahu pale zbog obilnih zaliha i slabije globalne potražnje. Maslac diljem Europe poskupio je gotovo 70 posto. Europa je prije pet ili šest godina bila krcata maslacem. Trebalo ga je prodati na globalnim tržištima i cijene su pale.
No, Europa sada nema zaliha, stoga je potražnja veća, a cijene rastu. Europski se maslac krajem rujna prošle godine trgovao na svjetskim tržištima po rekordnoj cijeni od 8706 dolara po metričkoj toni, što je 83% više u odnosu na prethodnu godinu, podaci su Europske komisije. Cijene su također bile više u Australiji i na Novom Zelandu u usporedbi s prethodnom godinom, ali su opale nakon ljetnih vrhunaca. Proizvodnja mlijeka opala je 2023. godine u većini dijelova svijeta, uključujući Europu, Sjedinjene Američke Države i Novi Zeland, najvećeg svjetskog izvoznika mlijeka i maslaca, jer su niske cijene i visoki troškovi hrane obeshrabrili mnoge farmere. Globalna proizvodnja mlijeka blago se oporavila u 2024. godini, ali je i dalje bila ograničena u odnosu na rastuću potražnju, što je navelo proizvođače da radije koriste mlijeko za konkurentnije proizvode poput sira umjesto maslaca. Proizvodnja mlijeka u EU porasla je za 0,7% između siječnja 2023. i srpnja 2024. godine, pokazuju najnoviji podaci EU-a.
U istom razdoblju proizvodnja maslaca opala je za 1,6%, dok su zalihe bile na povijesno niskoj razini, a proizvodnja sira porasla je za 3,2%. Cijena maslaca, koji je 2019. godine u Bosni i Hercegovini koštao 3,50 KM za 200 g, 2024. godine skočila je na 7,10 KM. Dakle, na 35,50 KM po kilogramu. Kilogram maslaca istog proizvođača koji je u BiH koštao 35 KM, u Njemačkoj se prodavao po cijeni od 14,50 KM! Maslac je u BiH postao znatno skuplji od mesa i za većinu građana postao je luksuz koji si ne mogu priuštiti.
Rast izvoza
Dobra vijest je da su bh. proizvođači u ovoj globalnoj situaciji vidjeli i iskoristili priliku. Mliječna industrija u Bosni i Hercegovini bilježi blagi rast otkupa mlijeka, ali i pad proizvodnje mlijeka za piće, pokazuju posljednji službeni podaci. U travnju ove godine ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila je veća za 5,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Proizvodnja mlijeka za piće bila je manja za 12,3%, kao i sadržaj fermentiranih mliječnih proizvoda za 1,2%, dok je sadržaj vrhnja bio veći za 10,3%, sira za 3,7% te maslaca i ostalih punomasnih proizvoda za 67,5% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. U prvih pet mjeseci prošle godine Bosna i Hercegovina u ovom je sektoru ostvarila izvoz od 6,3 tisuće tona u vrijednosti od 12 milijuna KM, dok je uvoz iznosio 5,3 tisuće tona u vrijednosti od 19 milijuna KM.
Na sjednici Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina u Bosni i Hercegovini Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koja je održana u ljeto prošle godine, razmatrani su analize i trendovi u razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda te je istaknuto kako je sektor prerade mlijeka zabilježio stabilan izvoz u 2023. godini i da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 57%. Prema analizama Komore, izvoz u 2023. godini iznosio je 131 milijun KM, dok je uvoz iznosio 230 milijuna KM. Izvoz u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu rastao je za 14,38%, a uvoz za 2,29%.
Ključna izvozna tržišta za mlijeko i mliječne proizvode u tom razdoblju bila su Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Kosovo. Istodobno, zemlje iz kojih su se mlijeko i mliječni proizvodi, a najviše sir, uvozili bile su Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Srbija i Mađarska, prenosi Večernji list.
