Izrael je u petak objavio da je izveo napade na Iran, dan uoči pregovora između Teherana i SAD-a u Omanu o iranskom nuklearnom programu.
Riječ je o novoj eskalaciji od izbijanja rata u Pojasu Gaze u listopadu 2023. koja bi mogla prerasti u otvoreni rat između dviju zemalja, nakon desetljeća tajnih sukoba i kopnenih, pomorskih, zračnih i kibernetičkih napada.
Donosimo glavne događaje u povijesti sukoba, kako je prenio Reuters.
- – Iranski prozapadni vođa šah Muhamed Reza Pahlavi, koji je smatrao Izrael saveznikom, svrgnut je s vlasti u Islamskoj revoluciji kojom je na vlast došao novi šijitski teokratski režim čiji je ideološki imperativ otpor Izraelu.
- – Izrael je izvršio invaziju na Libanon, a Iranska revolucionarna garda osnovala s libanonskim šijitima Hezbolah, paravojnu skupinu koja je postala najopasniji neprijatelj Izraela na njegovim granicama.
- – Proiranski Hezbolah samoubilačkim je napadima istjerao zapadne i izraelske snage iz Libanona. U studenom automobil prepun eksploziva zaletio se u libanonski stožer izraelske vojske. Izrael se kasnije povukao iz velikog dijela Libanona.
1992.-1994. – Argentina i Izrael optužili su Iran i Hezbolah da su orkestrirali samoubilačke napade na izraelsko veleposlanstvo u Buenos Airesu 1992. i židovski centar u tom gradu 1994. U tim su napadima poginuli deseci ljudi. Iran i Hezbolah niječu odgovornost.
- – Otkriveno je da Iran ima tajni program obogaćivanja uranija, što je izazvalo zabrinutost da nastoji razviti nuklearnu bombu protivno svojim obvezama temeljem Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), što Teheran niječe. Izrael je pozvao na odlučnu akciju protiv Irana.
- – Izrael se borio protiv Hezbolaha u mjesec dana dugom ratu u Libanonu, ali ga nije uspio poraziti i sukob je završio statusom quo.
- – Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je u govoru da je Izrael “opasan i smrtonosan kancerogeni tumor”.
- – Iransko postrojenje za obogaćivanje uranija u Natanzu napadnuto je računalnim virusom Stuxnetom, za koji se vjeruje da su ga razvili SAD i Izrael. To je prvi poznati kibernetički napad na industrijsko postrojenje.
- – Iranski nuklearni znanstvenik Mustafa Ahmadi Rošan poginuo je bombaškom napadu u Teheranu. Gradski dužnosnik okrivio je za napad Izrael.
- – Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da povuče SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma nakon višegodišnjeg lobiranja protiv tog sporazuma, ocijenivši da je riječ o “povijesnom potezu”.
Izrael je u svibnju objavio da je napao iransku vojnu infrastrukturu u Siriji, čijeg je predsjednika Bašara al-Asada Teheran podržavao u građanskom ratu, nakon što su iranske snage ispalile rakete na okupiranu Golansku visoravan.
- – Izrael je pozdravio ubojstvo generala Iranske revolucionarne garde Kasima Sulejmanija u američkom napadu dronom u Bagdadu. Iran je odgovorio raketnim napadom na iračke baze u kojima su se nalazili američki vojnici. Ozlijeđeno je oko stotinu američkih vojnika.
- – Iran je okrivio Izrael za ubojstvo nuklearnog fizičara Mohsena Fahrizadeha, kojeg su zapadne obavještajne službe smatrale ‘ocem’ tajnog iranskog programa razvoja nuklearnog oružja. Teheran niječe da ima takve ambicije.
- – Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Yair Lapid potpisali su obećanje da neće dopustiti da Iran razvije nuklearno oružje.
Odluka, dio Jeruzalemske deklaracije koja je bila kruna prvog Bidenova posjeta Izraelu u svojstvu predsjednika, dolazi dan nakon što je on za lokalnu televizijsku postaju rekao da je otvoren prema korištenju sile protiv Irana u “krajnjoj nuždi” pošto je Izrael od svjetskih sila zatražio “vjerodostojnu vojnu prijetnju”.
Travanj 2024. – U vjerojatnom izraelskom napadu na iransko veleposlanstvo u Damasku ubijena su sedmorica časnika Revolucionarne garde, uključujući dvojicu visokih zapovjednika. Izrael nije potvrdio niti zanijekao odgovornost.
Iran je odgovorio velikim napadom dronovima i projektilima na Izrael 13. travnja. Izrael je zbog toga napao Iran 19. travnja.
Listopad 2024. – Iran je ispalio više od 180 projektila na Izrael u znak osvete za ubojstvo vođe Hezbolaha Hasana Nasrale 27. rujna u zračnom napadu na južna predgrađa Bejruta te ubojstvo vođe Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu 31. srpnja.
Izrael je kasnije tog mjeseca napao vojne baze u Iranu kao odgovor na iranske napade. Iranski mediji izvijestili su o eksplozijama u Teheranu i obližnjim vojnim bazama u razdoblju od nekoliko sati. Na nekim lokacijama bilo je “ograničene štete”, po iranskim izvješćima.
Lipanj 2025. – Izrael je 13. lipnja napao iransku nuklearnu infrastrukturu i znanstvenike koji rade na razvoju nuklearne bombe. Rekao je da bi operacija mogla potrajati danima. Meta operacije nazvane “Uspon lava” bili su i iranski zapovjednici i tvornice projektila, a Izrael je proglasio izvanredno stanje u očekivanju iranskog odgovora.
Iranski državni mediji objavili su da su u napadima ubijeni zapovjednik Revolucionarne garde Husein Salami i nuklearni znanstvenici Ferejdun Abasi Davani i Muhamed Mehdi Tehranči.
SAD je objavio da ne pruža pomoć u toj operaciji.
Napadi su izvedeni nakon što je Trump rekao da se američko osoblje povlači s Bliskog istoka jer “bi mogao postati opasno mjesto”.
