Posljednjih mjeseci u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, pojavio se veliki broj prostitutki iz Brazila koje pružaju seksualne usluge putem raznih stranica za osobne kontakte. Svi o tome pričaju, svi to vide, ali malo tko išta poduzima. Policija nema pravo ulaziti u privatne rezidencije bez poziva ili prijave, pa što je prostitucija zakonski ograničenija, čini se da je to raširenija, piše Avaz.
I to je procjena onih koji su se ovom temom bavili u Njemačkoj, Belgiji, Austriji i drugim zemljama zapadne Europe.
Ima li ovo ikakve veze s masovnom pojavom HIV-a u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, vjerojatno nikada nećemo saznati. No, s niskom stopom testiranja, neodgovarajućom infrastrukturom i zastarjelom terapijom, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za ostatkom svijeta u borbi za iskorjenjivanje virusa HIV-a i ciljevima “95-95-95” dogovorenim na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, 1. prosinca 2014.
Gradonačelnici iz cijelog svijeta tada su u francuskoj prijestolnici potpisali deklaraciju o okončanju pandemije AIDS-a u svojim gradovima. Deklaracija je definirala da će do kraja 2030. godine 95 posto osoba koje žive s HIV-om saznati svoj status, 95 posto osoba koje znaju svoj HIV pozitivan status bit će na visoko aktivnoj antiretrovirusnoj terapiji, te da će 95 posto osoba na terapiji postići nemjerljivu količinu virusa u krvi, što isključuje rizik od prijenosa HIV-a.
S neodgovarajučom infrastrukturom, zastarjelim lijekovima i niskom stopom testiranja, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za ostatkom svijeta, upozorila je dr. sc. Vesna Hadžiosmanović, specijalistica zaraznih bolesti i predsjednica Udruge “NADA”.
-Ako ne povećamo broj testiranih i ne osiguramo modernu terapiju, nećemo zaustaviti širenje epidemije. Ono što je za mene porazno jest da je 2023. godine jedna Bocvana, koja ima vrlo visoku prevalenciju HIV-a, ostvarila cilj Svjetske zdravstvene organizacije od “3 puta 95”, London je ostvario “3 puta 98”, a mi smo, zapravo, na samom početku pandemije HIV-a u našoj zemlji – upozorio je dr. Hadžiosmanović.
U prva tri mjeseca 2025. godine u Sarajevu je registrirano 13 novozaraženih osoba, što je broj osoba s HIV-om povećalo za 50 posto u odnosu na ukupan broj registriranih pacijenata u prethodnoj godini. Prema podacima udruge “HOPE”, u BiH trenutno živi više od 490 osoba s HIV-om, ali se procjenjuje da je stvarni broj barem tri puta veći, jer mnogi još nisu testirani. Dok se porast broja oboljelih smatra očekivanim, stručnjake više brine porazno nizak postotak testiranih. Globalni ciljevi “95-95-95” za našu zemlju su vrlo daleko, jer od nekadašnjih 24 centra za dobrovoljno i anonimno testiranje, danas rade samo tri – u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, a broj testiranih osoba pao je s približno 2500 na samo 500.
“Avaz” se ovom temom bavio nekoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci. Prošle godine u Bosni i Hercegovini potvrđena su 42 slučaja HIV/AIDS-a. Zabrinjavajuće je da broj zaraženih i oboljelih raste, ali i da se značajan broj novih HIV infekcija otkriva u kasnoj fazi.
- Testiranje ne ubija – ignoriranje problema ubija. I što ranije otkrijemo infekciju, manja je šansa da bolest napreduje i prenese se na druge – upozorava prim. dr. sc. Hadžiosmanović, koja se ovim problemom bavi više od 30 godina i u međuvremenu je postala kuma 15-ero djece rođene od roditelja s HIV-om.
